Pablo y Bernabé en Iconio
14
Pablo jãa Iconiopʉ eja,
ca-jʉgoyepʉ Antioquíapʉre na ca-bairicarore bairona judío maja na neñapo buerica wiipʉ ca-jãajuparã.
Ti wiipʉ jãa ejarã topʉ ca-neñaporãre ca-buioyuparã Jesú ye quetire.
Caroaro api majirica wame na ca-ĩi buioro apirã capaarã judío maja,
aperã judío maja mee quena Jesú ye quetire ca-apiʉjayuparã.
2 To bairo na ca-apiʉjaro tʉjʉrã judío maja Jesú ye quetire ca-booquẽna maca judío maja ca-aniquẽnare na ca-buio matayuparã,
na apiʉjaqueticõato ĩirã.
To bairo nare na ca-ĩiro to macana rooro ca-tʉgooñañuparã Jesúre ca-apiʉjarãre.
3 To bairi Pablo jãa na buionemogarã yoaro Iconiopʉ ca-tuayuparã.
Ti macapʉ ãnaa seeto tʉgooña ocabʉtiri,
“Mani Ʉpaʉ Jesú caroaro áami camajare,”
ca-ĩi buionucuñuparã.
To bairo na ca-ĩi buiori paʉ Dio ca-acʉori wame áti iñoorica wamerire na cá-áti majipere na ca-jooyupʉ,
“Cariape ĩima,”
camaja na ca-ĩi api nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi.
4 To bairi to macana ca-tʉgooña ricawatiyuparã ricati jeto.
Aperã judío majare bairona ca-tʉgooñañuparã.
Aperã Pablo,
Bernabé jãa Jesú ye quetire ca-buiorã na ca-ĩri wamere bairona ca-tʉgooña apiʉjayuparã.
5 To bairi judío maja,
aperã judío maja mee na ʉparã mena neñapori,
“Pablo,
Bernabé jãare na popiyeyerã ʉ̃ta rupaa mena na mani ree jĩarã,”
ca-ame ĩiñuparã.
6-7 Pablo jãa maca to bairo nare na cá-átigarijere queti apirã ca-ruticoajuparã Licaonia ca-wamecʉti yepapʉ.
Ti yepapʉ ejari Listra,
Derbe ca-wamecʉti macaripʉre,
ti macari tʉjaroripʉ quenare Jesú ye quetire ca-buio teñañuparã yua.
Apedrean a Pablo en Listra
8 Listrapʉre ca-añupʉ jicãʉ camajocʉ to bairona ca-buiaricʉ cá-aá majiquẽcʉ.
9 Cʉ̃ ca-apiyupʉ Pablo camajare cʉ̃ ca-buiorijere.
To bairi,
“Dio caroaro yʉ netoo majiimi,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
To bairo Diore cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñarijere tʉjʉ majiri Pablo cʉ̃ riapena cʉ̃ tʉjʉ:
10 —¡Wamʉnʉcaña!
baujarije cʉ̃ ca-ĩi wadayupʉ.
To bairo Pablo cʉ̃ ca-ĩirona ca-bapa wamʉ nʉcacoajupʉ cá-aá majiquetibatacʉ.
11 To bairo Pablo cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ ca-ñuuro tʉjʉrã to macana Licaonia macana na oca na ca-wadarije mena ĩi awajari:
—¡Abʉ name!
ca-ĩiñuparã.
—Mani cá-áti nʉcʉbʉgonucurãna ʉmʉrecóo macana camaja jeeñari mani tʉpʉ ruirã ejarã baima ati maja,
ca-ĩiñuparã.
12 Bernabére Júpiter cʉ̃ ca-ĩi wameyeyuparã jicãʉ na ca-weericʉ,
Dio ca-aniquẽcʉ na ca-ñuu bue nʉcʉbʉgoʉ wame.
Pablo macare Mercurio cʉ̃ ca-wameyeyuparã apeĩ na cá-áti nʉcʉbʉgoʉ wame,
na ca-buio jʉgoʉ cʉ̃ ca-ano maca.
13 Ti maca tʉjaropʉ Júpitere na ca-ñuu bueri wii ca-añupe.
Ti wii macacʉ sacerdote to macana mena Pablo jãare nare na cá-áti nʉcʉbʉgorijere iñoogʉ wecʉare caroa oó wẽeri ca-bʉjaricarãre na cʉ̃ ca-jĩa joe buje mʉgoparãre ca-tʉ̃ga ajupʉ maca tʉjaro ca-ani amojoreri janiro na ca-jãari jopepʉ.
14 To bairo na cá-átigari wame tʉjʉrã Pablo,
Bernabé na majuuna na jutiire ca-tʉ̃ga wooyuparã.
To bairo mʉja cá-átigarije caroorije majuu ãa,
camajare na iñoorã to bairona cá-ájuparã.
15 To bairo átiri camaja watoapʉ atʉ aá:
—¿Nope ĩirã to bairo jã mʉja átigatí?
ca-ĩi awajayuparã.
—Jã quena mʉjaare bairona camaja jã ãa.
Cá-áti nʉcʉbʉgo rotiparã mee jã ãa.
Caroa quetire buiora anaa jã apʉ́,
Dio ca-anicõa aninucu majuʉ macare mʉja cá-áti nʉcʉbʉgoparore bairo ĩirã.
Cʉ̃ cá-ájupi ʉmʉrecóo,
ati yepa,
riaa nipetirije tiepʉ ca-anipe,
ca-aniparãre.
To bairi atie mʉja cá-átinucurijere to cõona áti janaña.
Atie mʉja cá-áti nʉcʉbʉgorije ñuuquẽe.
Ñee maa tie.
16 Ca-jʉgoyepʉ judío maja ca-aniquẽna aperã unare na ca-boori wame na cá-áti nʉcʉbʉgoro Dio to bairona ca-tʉjʉcõañupi.
Na ca-mataquẽjupi.
17 Cʉ̃re na cá-áti nʉcʉbʉgoquetibato quena camaja nipetirãre na ca-iñooñupi Dio cʉ̃ ca-aniere.
To bairi caroaro camajare na átibojaʉ oco ca-ocarije,
oterique quenare ca-ricacʉto áami.
Ʉgarique quenare joo,
wariñuurique quenare joomi,
na ca-ĩi buioyuparã Pablo jãa.
18 To bairo na ca-ĩrije to ca-anibato quena Pablo jãare áti nʉcʉbʉgogarã seeto wecʉare ca-jĩa joe buje mʉgo joogabajuparã.
To bairi Pablo jãa ĩi maji ocabʉtiri na ca-boca ĩi matayuparã yua.
19 Cabero judío maja Antioquía macana,
Iconio na ca-ĩri maca macana Listrapʉ ca-ejayuparã.
Eja,
to macanare Pablo jãare na ca-buio matayuparã tunu.
To bairo na ca-ĩi buioro to macana nare bairona Pablo jãare na ca-punijiniñuparã.
To bairi Pablore ʉ̃ta rupaari cʉ̃ ree jĩa,
maca tʉjaropʉ cʉ̃ ca-ne aá rocayuparã.
“Meere,
yajicoapi,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñabajuparã.
20 Topʉ cʉ̃ na ca-rocaro beroacã aperã Jesúre ca-apiʉjarã cʉ̃ ca-cuñaropʉ cʉ̃ ca-tʉjʉ ejanʉcarã ejayuparã.
Cʉ̃ na ca-tʉjʉ ejanʉcarona cʉ̃ maca wamʉnʉca yua,
na mena ca-piya aácoajupʉ macapʉ tunu.
Ape rʉmʉ Bernabé mena Derbepʉ cá-aácoajupʉ yua.
21 Derbepʉ ejarã Jesú ye quetire ca-buioyuparã.
Na ca-buioro camaja capaarã ca-apiʉjayuparã.
Cabero ca-tunu aájuparã na ca-buio teñarica macaripʉna tunu Listra,
Iconio,
Antioquíapʉ.
22 Ti macaripʉ to macana Jesú ye quetire ca-apiʉja jʉgoricarãre tʉgooña tutuariquere na ca-buioyuparã,
na tʉgooña ocabʉtiato ĩirã.
—Jesúre tʉgooña janaquẽja.
Capee popiye tamuorique anigaro mani Jesúre ca-apiʉjarãre cʉ̃ tʉpʉ mani cá-aáparo jʉgoye,
na ca-ĩiñuparã na tʉgooña tutuariquere buiori.
Ĩi buio yaparo ca-netocoajuparã.
23 Jesúre ca-apiʉjarãre to canacã poa macanare na ca-jʉgo átiparãre ca-cũuñuparã.
To bairi ʉgaquẽnana na mena Diore jeni,
“Jesú,
mani ca-api nʉcʉbʉgoʉ mʉjaare cʉ̃ átinemoato,”
na ca-ĩi jeniboja cũuñuparã Pablo,
Bernabé.
Pablo y Bernabé vuelven a Antioquía de Siria
24 Ti macaripʉ ca-ãnana buti,
Pisidia yepapʉ ca-neto aájuparã.
Neto aá,
Panfilia yepa Perge ca-wamecʉti macapʉ ca-ejayuparã.
25 Topʉ ejarã Jesú ye quetire ca-buioyuparã.
Cabero cá-aácoajuparã tunu Atalia ca-wamecʉti macapʉ,
ca-pairi ya tʉ ca-ani maca.
26 Topʉ ca-ãnana cumua mena cá-aácoajuparã Antioquíapʉ nemoopʉre na cá-atí jʉgorica macapʉ.
Na ca-buio teñaparo jʉgoye Jesúre ca-apiʉjarã,
“Dio caroaro mʉjaare cʉ̃ coteato,”
ĩri nare na cá-aá roti jʉgorica maca ca-añupe.
To bairi Espíritu Santo na cʉ̃ ca-buio teña rotiricarore bairona yaparorã ca-tunu ejayuparã.
27 Antioquíapʉ tunu eja,
Jesúre ca-apiʉjarãre na neñapo roti,
na ca-buio peticõañuparã na cá-aá teñaricaroripʉre na jʉgori Dio cʉ̃ cá-átajere.