Bernabé y Saulo comienzan su trabajo misionero
13
Antioquíapʉre Jesúre ca-apiʉjarã mena ca-añuparã Dio ye quetire buiori maja,
aperã Dio yere aperãre ca-majiorã.
Bernabé,
apeĩ Simón “Ca-ñii” na ca-ĩi,
apeĩ Lucio (Sirene ca-wamecʉti maca macacʉ) ca-añuparã.
Apeĩ Menaé - Ʉpaʉ Herode mena ca-bʉtiricʉ ca-añupʉ.
Apeĩ Saulo ca-añupʉ.
To canacãʉna ca-añuparã naa.
2 Naa ʉgaquẽnana Diore na ca-jeni nʉcʉbʉgori paʉna Dio Espíritu Santo na ca-ĩi buioyupʉ:
—Bernabére,
Saulore aperoripʉ yʉ ye quetire ca-buio teñaparãre na yʉ cũu.
To bairi na aá rotiya,
ca-ĩiñupʉ Espíritu Santo.
3 To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro apirã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgo,
na wamorire na rʉpoaripʉ ñu peo,
Diore na jenibojari na cá-aá rotiyuparã yua.
Los apóstoles predican en Chipre
4 To bairi Espíritu Santo cʉ̃ ca-jooricarã Bernabé,
Saulo Antioquíapʉ ca-ãnana cá-aácoajuparã Seleucia ca-wamecʉti macapʉ.
Ti macapʉ ca-ãnana cá-aájuparã tunu cumua mena Chipre na ca-ĩri poa yucʉ poapʉre.
5 Ti poapʉ ejarã Salamina ca-wamecʉti macapʉ ca-ejayuparã yua.
Ti macapʉ ãnaa Bernabé,
Saulo Jesú ye quetire ca-buioyuparã camajare judío maja na neñapo buerica wiiripʉ.
Juan Marco quena Antioquíapʉ ca-ãnacʉ cá-aácoajupʉ na átinemo teñaʉ aácʉ.
6 Salamina na ca-ĩri macapʉ ca-ãnana nipetiro caroaro cá-aáteña bija peticoajuparã.
Ti poa ape nʉgoa tʉpʉre ca-ejayuparã Pafo ca-wamecʉti macapʉ.
Ti macapʉ ejarã ca-bʉga ejayuparã jicãʉ judío majocʉ cumure,
Barjesú ca-wamecʉcʉre.
Griego ye mena Erima ca-wamecʉjupʉ.
“Yʉa Dio ye quetire buiori majocʉ yʉ ãa,”
ca-ĩitonucuñupʉ ti maca macanare.
7 Cʉ̃ cumu ti poa macacʉ ʉpaʉ Sergio Pablo ca-wamecʉcʉ mena macacʉ ca-añupʉ.
Caroaro ca-tʉgooña majii ca-añupʉ Sergio Pablo.
To bairi Sergio Pablo Dio ye quetire apigʉ ca-pii roti jooyupʉ Pablo,
Bernabé jãare.
8 To bairo Sergio Pablore cʉ̃ ca-pii roti jooro cumu maca ca-matagabajupʉ,
Sergio cʉ̃ apiʉjaqueticõato ĩi.
9-10 To bairo cʉ̃ ca-matagaro tʉjʉʉ Saulo Espíritu Santore cʉgo netori,
cʉ̃ tʉjʉ canamu,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—¡Sataná cʉ̃ ca-rotirije cá-ácʉ mʉ ãa!
Camaja caroa cá-átigarãre ca-mataʉ mʉ ãa.
Cariape mʉ ĩiquẽe.
Cá-átito paii mʉ ãa.
Dio cariape cʉ̃ ca-buiorijere,
“To bairo me ãa,”
mʉ ĩi wada,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Saulo cumure.
Saulo Romano ye mena Pablo ca-wamecʉjupʉ.
11 Saulo oco bairo cʉ̃ ca-ĩinemoñupʉ cumure:
—Yucʉacã Dio mʉ popiyeyegʉmi.
Ca-tʉjʉquẽcʉ mʉ anigʉ.
Ca-bujurije mʉ bauquetigaro Dio mʉ cʉ̃ ca-booro cõo,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Saulo cumure.
To bairo cʉ̃ cʉ̃ ca-ĩirona cʉ̃re ca-naitĩañupe.
To cõona ca-cape tʉjʉquẽcʉ ca-añupʉ.
To bairo cʉ̃ to ca-bairo cʉ̃re ca-tʉ̃ga jʉgo aáparãre ca-macañupʉ.
12 Sergio Pablo to bairo to ca-bairijere tʉjʉʉ ca-tʉjʉ acʉayupʉ.
Tʉjʉ acʉari Pablo jãa Jesú ye quetire na ca-buiorijere ca-apiʉjayupʉ yua.
Pablo y Bernabé en Antioquía de Pisidia
13 Pablo cʉ̃ mena macana mena Pafopʉ ca-ãnana peña aá,
ca-ejayuparã Panfilia na ca-ĩri yepapʉ,
Perge ca-wamecʉti macapʉ.
Pergepʉ na ca-ejaro Juan Marco na cũu joo,
ca-tunucoajupʉ Jerusalén'pʉ tunu.
14 Cʉ̃ bero ti maca ca-ãnana cá-aájuparã ape yepa Pisidia ca-wamecʉti yepapʉ,
Antioquía na ca-ĩri macapʉ.
Ape rʉmʉ judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano sábado rʉmʉ ca-ano judío maja na neñapo buerica wiipʉ ca-jãa numuñuparã Pablo jãa.
15 To bairi ca-apiyuparã to ca-neñaporã Moisé cʉ̃ ca-ucariquere,
aperã Dio ye queti ca-buiorã ãnana na ca-ucariquere to macacʉ cʉ̃ ca-bue iñooro.
Cabero ti wii ʉparã na ca-ĩi jooyuparã:
—Jã yarã,
yucʉacã tʉgooña ocabʉtiorica wame mʉja ca-majiata jã ĩi buioya,
na ca-ĩi tʉjʉ jooyuparã.
16 To bairo na ca-ĩrijere apii Pablo maca wamʉnʉca,
cʉ̃ wamo ñu mʉgori na ca-janaoñupʉ.
Na janao,
oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ:
—Mʉjaa judío maja,
Israel macana,
aperã judío maja ca-aniquẽna Diore ca-nʉcʉbʉgorã,
yʉ apiya.
17 Dio,
judío maja jã cá-áti nʉcʉbʉgoʉ jã ñicʉ jãapʉre ca-bejeyupi.
Ape yepapʉ Ejiptopʉ na ca-ano capaarã majuu na ca-bʉoyupʉ Dio.
Cabero ti yepapʉ ca-ãnare cʉ̃ ca-tutuarije mena na ca-jʉgo buti aájupʉ.
18 Na jʉgo buti aá,
ca-ñee unie mani yepapʉ cuarenta cʉmari na ca-coteyupʉ rooro cʉ̃ na ca-bai botiorije to ca-anibato quena.
19-20 Cabero Canaán yepapʉ na ca-ejaro ti yepa macanare siete canacã poari macanare na ca-reeyupʉ Dio,
na ca-anibata yepare jã ñicʉ jãapʉre na joogʉ.
Cabero Canaán yepapʉ na ca-ano nare ca-rotiparãre ca-jõoñupʉ Dio.
Cuatrociento cincuenta canacã cʉmari nare ca-rotirã ca-añuparã Samuel ca-wamecʉcʉ Dio ye quetire ca-buioʉ cʉ̃ ca-anipa yʉtea jʉgoye.
21 To bairi Samuel cʉ̃ ca-ano yua,
cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi jeniñuparã:
“Jicãʉ jã ʉpaʉ majuu ca-anipaʉre jã boocʉpʉ.”
To bairo na ca-ĩiro apii na ʉpaʉ majuu ca-anipaʉre cʉ̃ ca-jõoñupʉ Dio Saulo ca-wamecʉcʉre.
Cʉ̃a,
Quis macʉ,
Benjamín ya poa macacʉ cuarenta cʉmari ʉpaʉ ca-añupʉ.
22 To bairo cʉ̃ ca-ano bero Dio cʉ̃ ca-buuyupʉ Saulore yua.
To bairi apeĩ David ca-wamecʉcʉre caʉpaʉ cʉ̃ ca-jõoñupʉ tunu.
Cʉ̃ jõori oco bairo ca-ĩiñupi Dio:
“Isaí macʉ David maca nipetiro yʉ ca-boorije átigʉmi.
To bairi cʉ̃ mena yʉ wariñuu,”
ca-ĩiñupi Dio.
23 “Jicãʉ David pãramipʉ mani judío majare ca-netoo catíopaʉ anigʉmi,”
ca-ĩi buioyupi Dio jã ñicʉ jãare.
Dio,
“To bairo anigʉmi,”
cʉ̃ ca-ĩricʉna ãmi Jesú ca-wamecʉcʉ.
24 Jesú camajare cʉ̃ ca-bueparo jʉgoye Juan Israel majare,
“Caroorije mʉja cá-átiere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya.
Mʉja yeri wajoari bautisa rotiya,”
ca-ĩi buioyupʉ Juan.
25 Camajare na cʉ̃ ca-buio tʉjari paʉ jʉgoyeacã oco bairo na ca-ĩiñupʉ Juan:
“Mʉjaa,
‘Israel maja jãare ca-netoo catíopaʉ ãcʉmi,’
¿yʉ mʉja ĩi tʉgooñabatí?
Yʉ aniquẽe.
Yʉ bero anigʉmi apeĩ camajare ca-catíopaʉ majuu.
Ca-ani majuʉ ãmi cʉ̃ maca.
Cʉ̃re ca-paabojaʉre bairo yʉ ãa,”
ca-ĩi buioyupʉ Juan,
ca-ĩiñupʉ Pablo neñapo buerica wii macanare.
26 ’Yʉ yarã,
mani Abraham pãramerã,
aperã judío maja ca-aniquẽna,
Diore ca-nʉcʉbʉgorãre mʉjaare yʉ ĩi buiopa.
Tirʉmʉpʉre Dio,
“Camajare na yʉ netoo catíogʉ,”
ca-ĩiñupi.
Manipʉre ĩi ca-ĩiñupi atie quetire.
27 Jerusalén macana,
aperã na ʉparã quena,
“Jesú manire ca-netoo catíopaʉna ãcʉmi,”
ca-ĩi tʉjʉ majiquẽjuparã.
To canacã sábado rʉmʉri na yerijãrica rʉmʉri cõo Dio ye queti ca-buioñaricarã na ca-ucariquere buebana quena ca-api majiquẽjuparã.
To bairi na ʉparã maca,
“Jesucristore cʉ̃ jĩa rocacõaña,”
aperãre na ca-ĩi rotiro ca-jʉgoyepʉ Dio ye quetire ca-buioñaricarã na ca-ĩrijere bairona ca-baiyupa.
28 Ti maca macana Jesucristo cʉ̃ ca-bai bui cʉtiere bʉgaquetibana quena,
“Jesúre cʉ̃ na jĩacõato,”
Pilatore ca-ĩiñuparã.
29 Ca-jʉgoyepʉ Dio ye quetire ca-buiorã to canacã wame Jesucristore cʉ̃ to ca-baipere na ca-ĩi ucaricarore bairona cá-ájuparã cʉ̃ jĩarã.
Cʉ̃ ca-bai yajiro bero cʉ̃ mena macana ca-ãnana yucʉ tẽorica pãipʉ papuaricʉ ca-ãcʉ̃re cʉ̃ ne ruio,
maja ope,
ʉ̃ta ope weerica opepʉ cʉ̃ ca-ñujo peó rocayuparã.
30 To bairo na cá-átacʉ cʉ̃ ca-anibato quena Dio maca cʉ̃ ca-tunu catíoyupi.
31 To bairo ca-baiparo jʉgoye Galilea ca-ãnana Jesú mena Jerusalén'pʉ cá-atánare capee rʉmʉri na ca-buia ejanucuñupʉ tunu catíipʉ.
Nana cʉ̃ ca-tunu catíro ca-tʉjʉricarã tie cʉ̃ ye quetire buiorã áama camajare.
32-33 ’To bairi atie caroa quetire mʉjaare buiorã anaa jã apʉ́.
Dio tirʉmʉpʉ mani ñicʉ jãare na cʉ̃ ca-buio jʉgoyeyeriquere mani na pãramerãpʉre cá-átibojayupi,
meere,
cʉ̃ Macʉ Jesúre cʉ̃ tunu catíoʉ.
Dio Wadariquepʉ Salmo na ca-ĩri pũuro ca-ani jʉgori wame bero macá wame oco bairo ĩi uca tuurique ãa:
“Yʉ Macʉ mʉ ãa.
Ati rʉmʉ to bairona ca-anipaʉre mʉ yʉ cũu.”
34 Ape pũuro quenare Dio cʉ̃ Macʉre ca-bai yajiricʉpʉre cʉ̃re cʉ̃ ca-tunu catíopere,
cʉ̃ rupaʉ ca-boa rooye tuaquetipere ca-buio jʉgoyeyeyupi Dio.
Isaía cʉ̃ ca-ucarica pũuripʉ oco bairo ca-ĩi buio jʉgoyeyerique ãa:
“Tirʉmʉpʉre Davire,
‘Mʉ yʉ átibojagʉ,’
cʉ̃ yʉ ca-ĩrica wame cõona nipetiro caroaro mʉ yʉ átibojagʉ.”
35 Ape paʉ tunu David Salmo cʉ̃ ca-ucariquepʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Caroaʉ mʉ Macʉ cʉ̃ ca-bai yajirije to ca-anibato quena cʉ̃ rupaʉ ca-boapere mʉ rotiquetigʉ.”
36-37 David ãnacʉ catíipʉ Dio cʉ̃ ca-boori wame cá-ájupʉ.
Cʉ̃ ca-bai yajiropʉ aperã cʉ̃ ca-yaa rocayuparã cʉ̃ ñicʉ jãare na ca-yaa rocarica paʉ tʉna.
Cʉ̃ na ca-yaa rocaro bero cʉ̃ rupaʉ ãnato boacoa átato.
Jesú maca Dio cʉ̃ ca-tunu catíoricʉre cʉ̃ rupaʉ maca ca-boaquẽjupa.
To bairi mani maji tiere.
David ca-ucayupi Jesú rupaʉ ca-boaquetipere.
38 Mʉjaare yʉ ca-buiorijere tʉgooñaña.
Jesucristo jʉgori caroorije mani cá-átie majiriorique ãa.
39 Noa nipetirã cʉ̃re ca-apiʉjarãre caroorije na cá-átiere majirio peocõami Dio.
Moisé cʉ̃ ca-rotirique macare mani cá-átigarije to ca-anibato quena majirioquetigʉmi Dio.
40-41 To bairi tirʉmʉpʉ Dio ye quetire ca-buioricarã oco bairo na ca-ĩi ucariquere tʉgooñaña:
Dio yere ca-ĩi eperã,
cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgoquẽna,
caroaro apiya.
Mʉja ca-ani rʉmʉri cõo caroa wame yʉ átigʉ.
Caroa wame yʉ cá-átiere aperã caroaro mʉja na ca-buiorije to ca-anibato quena mʉja api nʉcʉbʉgoquẽna.
To bairi mʉja ca-api nʉcʉbʉgoquẽtie wapa mʉja yajigarã.a
Atie na ca-ucarique caroaro tʉgooñaña mʉjaa,
to bairo na ca-ĩrica wamere bairo jã baire ĩirã,
na ca-ĩi buioyupʉ Pablo topʉ ca-ãnare yua.
42 Tiere buio yaparo ca-butiyuparã Pablo,
Bernabé yua.
Na ca-butiro:
—Ape rʉmʉ sábado ca-ano tiere jã mʉja buionemowã tunu,
na ca-ĩiñuparã to ca-neñaporã Pablo jãare.
43 Neñapo buerica wii ca-ãnana na ca-buti aáto judío maja capaarã Pablo,
Bernabé jãare na ca-ʉjacoajuparã,
na ca-buiorijere api tʉjoori.
Aperã judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore ca-nʉcʉbʉgorã capaarã na quena na ca-ʉjacoajuparã.
To bairo na ca-bairo Pablo jãa:
—Caroare Dio cʉ̃ cá-átiere tʉgooña janaquẽja.
To bairona cʉ̃ apiʉjacõa aninucuña,
na ca-ĩiñuparã.
44 Ape rʉmʉ sábado ca-ano ca-tunu neñapoyuparã nipetirã ti maca macana,
Dio ye quetire apigarã.
45 To bairi aperã judío maja jicãarã camaja capaarã na ca-neñaporo tʉjʉrã seeto Pablo jãare na ca-pejucʉti punijiniñuparã.
To bairi Pablo cʉ̃ ca-buiorijere:
“Jocʉna ĩi buiomi.
Ñuuquẽe cʉ̃ ca-ĩrije,”
ca-ĩi epeyuparã.
46 To bairo na ca-ĩi epero Pablo jãa ĩi ocabʉtirique mena oco bairo na ca-ĩiñuparã:
—Mʉjaare judío maja aperã jʉgoyere Jesú ye quetire jã ca-buiope ca-anibapʉ.
Mʉjaare ca-buiorije to ca-anibato quena mʉja apiʉjaquẽe.
To bairi Dio tʉpʉ ca-anicõarije jã booquẽe ĩirã mʉja ĩi.
To bairo mʉja ca-api nʉcʉbʉgoquẽtie tʉjʉri judío maja ca-aniquẽna macare Jesú ye quetire na jã buio jʉgogarã yucʉra yua.
47 Oco bairona jã ca-rotiyupi jã Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-ucarica pũuripʉ:
Judío maja ca-aniquẽnare yʉ ye quetire ca-buioparãre mʉjaare yʉ cũu.
Mʉja jʉgori na yʉ ca-netoo catíopere majigarãma ati yepa nipetiro macana.
Atie cʉ̃ ca-ĩriquerena yucʉra jã rotii áami Dio,
ca-ĩiñuparã Pablo jãa.b
48 To bairo na ca-ĩrijere apirã ti wii ca-ãna judío maja ca-aniquẽna seeto ca-wariñuuñuparã,
“Mani Ʉpaʉ Dio ye queti ñuu majuucõa,”
ĩri.
To bairi Dio,
“Yʉ tʉpʉ to canacã rʉmʉ ca-anicõa aniparã ãma,”
cʉ̃ ca-ĩricarã cõo ca-apiʉjayuparã.
49 To bairi Jesú ye quetire nipetiropʉ ti yepa macá macaripʉ ca-ãnare ca-buio bateyuparã Pablo jãa na ca-buioricarã tunu.
50 Judío maja Pablo jãare ca-pejucʉti punijinirã maca na reegarã cá-ájuparã.
To bairi ca-niyeru pairã romirire judío maja na cá-átore bairona caroaro cá-átinucurã romirire na ca-wadajã mawijioyuparã.
Caʉmʉa ti maca ʉparã quenare to bairona na ca-ĩiñuparã.
To bairo ĩri Pablo,
Bernabé jãare na ca-popiyeyeyuparã.
Ti macapʉ na buu reerã rooro na cá-ájuparã.
51 Ti maca Antioquíapʉre nare na ca-buu reero butirã ti maca macaje jita na rʉpo jutii ca-tujarijere ca-pa bate cũuñuparã.
To bairi mʉjaa ati maca macana Jesú ye quetire api nʉcʉbʉgoquẽna mʉja bai buicʉti majuucõa na ĩirã cá-ájuparã.
To bairo áti yaparo buti,
ape macapʉ Iconio ca-wamecʉti macapʉ cá-aácoajuparã.
52 Aperã maca Antioquía macana Jesúre ca-apiʉjarã maca Espíritu Santore cʉgo netori ca-ani wariñuucõañuparã yua.