Pedro y Cornelio
10
Ca-añupʉ Cesarea na ca-ĩri macapʉ jicãʉ Cornelio ca-wamecʉcʉ.
Italia macana polisía majare jicã poa cien majuure nare ca-rotii ca-añupʉ polisíare.
2 Caroaʉ ca-añupʉ.
Judío yaʉ aniquetibacʉ quena Diore cá-áti nʉcʉbʉgonucuʉ ca-añupʉ.
Cʉ̃ ya wii macana quena cʉ̃re bairona Diore cá-áti nʉcʉbʉgorã ca-añuparã.
Judío maja ca-bopacoorãre na ca-niyeru joonucuñupʉ.
To canacã rʉmʉ Diore ca-jeninucuñupʉ.
3 Jicã rʉmʉ ñamicaa ca-ano caniquetibacʉ quena quẽguei tʉjʉricarore bairo ca-tʉjʉyupʉ jicãʉ Dio tʉ macacʉ ángel're.
Cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjʉro cʉ̃ tʉpʉ ca-ejayupʉ ángel.
Cʉ̃ Cornelio tʉpʉre ejari:
—Cornelio,
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
4 To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro apii ca-acʉa tʉjʉyupʉ.
—¿Ñeere mʉ bootí,
Ʉpaʉ?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Cornelio.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Diore cʉ̃ mʉ ca-jeninucurijere mʉ apinucumi.
Ca-bopacoorãre na mʉ ca-joonucurije quenare tʉjʉnucumi.
Tiere tʉgooñari mʉ átibojagʉmi Dio cʉ̃ mʉ ca-jenirije,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ ángel.
5-6 —Jope na ca-ĩri macapʉre ãmi jicãʉ Simón Pedro ca-wamecʉcʉ.
Mʉ yarãre na pii roti jooya cʉ̃re.
Apeĩ Simón ca-wamecʉcʉ waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ tʉpʉre ãmi.
Cʉ̃ ya wii ria ca-pairi ya tʉacãre ãa.
Ti wiipʉ ejarã cʉ̃ bʉgagarãma mʉ ca-joorã.
Cʉ̃ dope bairo mʉ cá-átipere mʉ buioʉ atígʉmi Simón Pedro,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Corneliore Dio tʉ macacʉ ángel.
7 To bairo cʉ̃ ĩi yaparo cá-aácoajupʉ Dio tʉ macacʉ.
Cʉ̃ cá-aáto bero Cornelio ca-piiyupʉ cʉ̃ paabojari maja pʉgarãre,
apeĩ polisía cʉ̃ yere cotebojari majocʉ cʉ̃ quenare.
Diore cá-áti nʉcʉbʉgoʉ ca-añupʉ cʉ̃ quena.
8 Na pii,
na ca-buioyupʉ Dio tʉ macacʉ nipetiro cʉ̃ ca-ĩi buiorica wamere.
Na buio yaparo Jope na ca-ĩri macapʉ na cá-aá rotiyupʉ yua.
9 To bairi ape rʉmʉ Cornelio cʉ̃ ca-jooricarã Jope na ca-ĩri macapʉ na ca-ejagari paʉ majuu Pedro maca Jopepʉ ãcʉ̃ paaribota ca-ano Diore jeni nʉcʉbʉgogʉ wii buipʉ ca-wamʉ aájupʉ.
10 Ca-ʉgagayupʉ Pedro,
seeto ñigo riabacʉ.
Ti wii macana ʉgarique na ca-quenootoye quẽguei tʉjʉricarore bairo apeye unie ca-tʉjʉyupʉ,
caniquetibacʉ quena.
11 Cʉ̃ ca-tʉjʉropʉ ʉmʉrecóo ca-pãañupe.
Ca-pãaro to cõona apeye unie juti ajero ca-pairi ajerore bairo ca-ano bapari canacã paʉ jiarica ajero ca-roca yoa rui ajupe.
12 Ti ajeropʉ ca-yojayuparã waibʉcʉrã,
aña,
ca-wʉʉrã nipetiri wame.
13 To bairo ca-bairo oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio:
—Pedro,
wamʉnʉcaña.
Ati maja waibʉcʉrãre na jĩa átiri ʉgaya,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio.
14 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii:
—Yʉ Ʉpaʉ,
yʉ ʉgaqueti majuucõa yʉa nare.
Na unare na ca-ʉgañaquẽcʉ yʉ ãa.
Ati maja waibʉcʉrã ñuuquẽema,
jãare judío majare na ca-ʉga rotiquetana ãma,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
15 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Yʉ ca-ʉga rotirijere,
“Caroorije ãa,”
ĩiquẽja,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio.
16 Ti wamere itiani cʉ̃ iñoori Dio cʉ̃ ca-ʉga rotibajupʉ.
Cabero ti ajero ca-tunu wamʉcoajupe ʉmʉrecóopʉ tunu.
17 To bairo ca-bairijere tʉjʉʉ seeto ca-tʉgooñañupʉ Pedro.
¿Dope bairo ĩigaro to baití yʉ ca-tʉjʉeje?
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi tʉgooña ani paʉna ti macapʉ Jope na ca-ĩri macapʉre ca-ejayuparã Cornelio cʉ̃ ca-jooricarã.
Eja:
—¿Noopʉ to ãtí Simón ya wii,
waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ ya wii?
ca-ĩi jeniñañuparã.
To bairo na ca-ĩi jeniñarona:
—Jõo maca ãno,
na ca-ĩi buioyuparã Jope macana.
To bairi Pedro Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-iñoorijere seeto cʉ̃ ca-tʉgooñari paʉ majuu Simón ya wiipʉre jope turicaropʉ ca-ejayuparã naa itiarã.
18 Eja:
—Carina,
¿ati wiina to ãtí Simón Pedro cʉ̃ ca-ani wii?
ca-ĩi jeniñañuparã.
19 Pedro maca wii buipʉ ãcʉ̃ cʉ̃ ca-tʉjʉrijere cʉ̃ ca-tʉgooña ãno:
—Caʉmʉa itiarã mʉ macarã ejama,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio Espíritu Santo.
20 —Uwaro rúiya.
Na boca tʉjʉ,
na mena aácʉja,
“Yʉ aáquẽcʉ,
¿dope bairo yʉ baiatí?”
ĩi uwi tʉgooñaquẽcʉna.
Yʉna na yʉ joowʉ,
Pedrore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio Espíritu Santo.
21 To bairo Dio Espíritu Santo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro apii Pedro ca-rui aájupʉ.
Rui eja:
—Atona yʉ ãa mʉja ca-macaʉ,
na ca-ĩiñupʉ.
—¿Nope ĩirã mʉja atí?
na ca-ĩiñupʉ Pedro.
22 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Polisía cien majuu ca-ãnare ca-rotii jã ʉpaʉ Cornelio ca-wamecʉcʉ mʉ tʉpʉre jã atí rotimi.
Cʉ̃a caroaʉ ãmi,
Diore cá-áti nʉcʉbʉgoʉ.
Judío maja nipetirã,
“Caroaʉ ãmi,”
na ca-ĩi tʉgooñaʉ ãmi Cornelio.
To bairi ángel jicãʉ mʉ atí rotiyupʉ Cornelio tʉpʉre.
Cʉ̃ mʉ ca-buiopere cʉ̃ api rotiyupʉ Corneliore.
To bairi mʉ piira anaa jã baiwʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã Pedrore.
23 To bairo na ca-ĩrijere apii na ca-jãa atí rotiyupʉ Pedro.
Na jã atí roti,
ti ñami na ca-cani rotiyupʉ.
Ape rʉmʉ yua cʉ̃ apeyere quenooye peo,
na mena cá-aácoajupʉ.
Aperã Jesucristore ca-apiʉjarã Jope maca macana quena Pedro jãa mena cá-aácoajuparã.
24 Ape rʉmʉ ca-ejayuparã Cesareapʉ yua.
Na ca-ejaparo jʉgoye Cornelio cʉ̃ yarãre,
aperã cʉ̃ mena macana cʉ̃ ya wiipʉ na ca-pii neoñupʉ.
To bairi na ca-neñapo yuuyuparã cʉ̃ ca-pii jooricʉre cʉ̃ na ca-jʉgo ejaparore.
25 To bairi Cornelio Pedrore cʉ̃ ca-bocayupʉ cʉ̃ ca-ejaro.
Cʉ̃ boca,
rʉpopatua tuatu,
cʉ̃ cá-áti nʉcʉbʉgoyupʉ.
26 To bairo cʉ̃ cá-áto tʉjʉʉ:
—Wamʉña.
To bairo rʉpopatuapʉ tuaturi yʉre áti nʉcʉbʉgoqueticõaña.
Yʉ quena mʉre bairona camajocʉ yʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
27 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Cornelio ca-wamʉ nʉcañupʉ.
To bairi wiipʉre ca-wadapeni jãa ajuparã.
Topʉ ejaʉ camaja capaarã ca-neñaporãre na ca-tʉjʉyupʉ Pedro.
28 —Jãare judío majare,
“Aperãre na bapa cʉtiqueticõaña,
na wiiripʉ aniqueticõaña,”
ĩi rotirique ãa jãare,
na ca-ĩiñupʉ Pedro.
—Aperã mena ãnaje caroorije ãa jãare,
na ca-ĩiñupʉ.
—Meere mʉja maji ti wamere.
To bairi jãare caroorije to ca-anibato quena Dio maca,
“ ‘Caroorije ãa na mena ãnaje,’
ĩiqueticõaña.
Aperãre,
‘Moena ãma judío maja ca-aniquẽna,’
na ĩi tʉjʉ tʉgooñaqueticõaña,”
yʉ ĩi buiomi Dio.
29 To bairi yʉre na ca-piiro nemoo yʉ apʉ́,
“Judío maja me ãnama,
na tʉpʉ yʉ aáquẽe,”
ĩi tʉgooñaquẽcʉna.
To bairi “¿dope bairo cá-átipaʉ ĩirã yʉ mʉja pijori mʉjaa?”
na ca-ĩiñupʉ Pedro.
30 To bairo Pedro cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro oco bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ Cornelio maca:
—Meere bapari canacã rʉmʉ netocoapa ato ca-paʉ,
ñamicaa ca-ano majuu atopʉ yʉ ya wiipʉre Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ yʉ átiyawʉ.
To bairo yʉ ca-ĩri paʉna caroa ca-ajiyarije ca-jutii jañaʉ yʉ tʉna buia ejanʉcañawĩ.
31 Buia ejanʉcari oco bairo yʉ ĩiñawĩ:
“Cornelio,
Diore cʉ̃ mʉ ca-jeninucurijere apinucumi.
Ca-bopacoorãre na mʉ cá-átinemonucurije quenare tʉjʉnucumi.
32 To bairi mʉ yarãre Jope na ca-ĩri macapʉre Simón Pedrore cʉ̃ pijo rotiya.
Apeĩ Simón waibʉcʉrã ajeri quenoori majocʉ ya wiipʉ ãmi.
Ti wii ca-pairi ya ria tʉre ãa.
Cʉ̃ ejaʉ mʉ buiogʉmi Dio yere,”
yʉ ĩiñawĩ cʉ̃a,
Pedrore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Cornelio.
33 —To bairo yʉre cʉ̃ ca-ĩrijere apiri nemoona mʉ yʉ pijo rotiyawʉ.
Ñuu majuucõa mʉ ca-ejaro.
Atopʉ jã neñapo Dio cʉ̃ ca-tʉjʉro cʉ̃ mani Ʉpaʉ mʉre cʉ̃ ca-buio rotirijere apigarã,
Pedrore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Cornelio.
Discurso de Pedro en la casa de Cornelio
34 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Meere yʉ maji.
Dio to canacã poa macanare jicãro cõona mani maimi,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
35 —Dio wariñuu tʉjʉmi to canacã poa macanare cʉ̃re cá-áti nʉcʉbʉgorãre,
caroare cá-ánare.
36 Cʉ̃ ye quetire ca-jooyupi Dio Israel macanare Jesucristo jʉgori caroa ani wariñuurique mani ca-bʉgapere.
Jesucristo to canacã poa macana Ʉpaʉ ãmi.
37 Judea yepapʉ ca-bairiquere mʉja apiricarã mʉja quena meere.
Juan camajare buio,
na cʉ̃ ca-bautisaro bero Jesú caroa quetire ca-buio teña jʉgoyupi Galilea yepapʉre.
38 Jesú Nasaré macacʉ cʉ̃ ca-bairiquere mʉja majirã.
Dio majiriquere cʉ̃ ca-jooyupi cʉ̃ Espíritu Santore cʉ̃ joʉ.
To bairi Dio Jesú mena caroaro cʉ̃ cá-áto noo cʉ̃ cá-aáteñaro canacã paʉ camajare caroare na cá-átibojayupi Jesú.
Noa una wãtia jʉgori ca-tamuorã quenare na ca-netoo catíoyupi Jesú.
39 Jerusalén macapʉ,
nipetiropʉ judío maja na ca-ani macaripʉre Jesú cʉ̃ cá-átiere jã ca-tʉjʉwʉ.
Cabero yucʉ pãipʉ cʉ̃ ca-papua tu jĩawã.
40 Itia rʉmʉ cʉ̃ na ca-jĩaricaro bero Dio maca cʉ̃ ca-tunu catíoyupi.
Cabero Jesú ca-tunu catíricʉpʉ jã tʉpʉ ca-buia ejawĩ.
41 Jã judío majare to canacãʉ majuurena ca-buia ejaquẽmi.
Jã jetorena ca-jʉgoyepʉ Dio cʉ̃ ca-bejericarã tʉpʉ jetore ca-buia ejawĩ,
Jesú ye quetire ca-buioparã jeto,
Dio cʉ̃ ca-cũricarãre.
To bairi jã ca-tʉjʉepere Jesú cʉ̃ ca-baiepere jã buio rotimi Dio aperãre.
Jesú cʉ̃ ca-tunu catíro bero cʉ̃ mena ʉga,
eti,
jã cá-ápʉ́.
42 To bairi cʉ̃ ye quetire jã ca-buio rotiwĩ aperãre.
Camaja nipetirã yucʉ ca-catírã,
meere ca-bai yajiricarã quena na ca-aniere ca-tʉjʉ beje cõoñapaʉre cʉ̃ ca-cũuñupi Dio.
To bairi ati wamerena aperãre jã ca-buio rotiwĩ Jesú,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
43 —Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire ca-buioricarã nipetirã ca-ucayupa Jesú cʉ̃ ca-baipere.
“Noa cʉ̃re ca-apiʉjarãre caroorije na cá-átajere na majiriobojagʉmi Dio,”
ca-ĩi ucayupa,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
Reciben el Espíritu Santo los que no son judíos
44 To bairo Pedro na cʉ̃ ca-ĩri paʉna Dio Espíritu Santo ca-ani ejayupʉ napʉre.
45-46 To bairi napʉre Espíritu Santo cʉ̃ ca-ani ejaro ricatiri jeto aperã ye mena ca-wada maji jʉgoyuparã,
ca-jʉgoyepʉ ca-majiquetana anibana quena.
To bairi,
“Ñuu majuucõami Dio,”
ca-ĩi wariñuuñuparã.
To bairo na ca-bairijere apirã Pedro mena ca-ejaricarã judío maja maca Jesúre ca-apiʉjarã ca-acʉa tʉgooña tʉjʉyuparã:
—¡Abʉ!
Judío maja na ca-aniquetibato quena na quenare na joomi Dio cʉ̃ Espíritu Santore,
ca-ĩiñuparã.
To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩiñupʉ Pedro cʉ̃ mena ca-ejaricarãre:
47 —Cʉ̃ Espíritu Santore joomi Dio ati maja quenare,
manire judío majare mani cʉ̃ ca-jooeparore bairona.
To bairi,
“Na ca-bautisa rotiquetipe ãa,”
mani ĩiquẽna,
na quena ca-Espíritu Santocʉna na ca-ano,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
48 To bairo ĩi,
nare na ca-bautisa rotiyupʉ,
mani Ʉpaʉ Jesucristo yarã ãma ĩri.
To bairi Cornelio jãa:
—Ato jã tʉ tuaya mai noo canacã rʉmʉ meacã,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã Pedrore.