Saulo persigue a la iglesia
8
1-3 Estébare cʉ̃re na ca-jĩa rocaro bero jicãarã Diore cá-áti nʉcʉbʉgorã cʉ̃re ca-yaa rocayuparã yua.
Cʉ̃ yaa roca,
seeto ca-tʉgooñarique paiyuparã Estébare caʉparã cʉ̃ na ca-jĩaro.
Saulo maca,
“To bairona Estébare cʉ̃ cá-áti jĩape ãmʉ,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
Ti rʉmʉna,
Estébare cʉ̃ na ca-jĩari rʉmʉ majuu aperã Jesúre ca-apiʉjarã Jerusalén macapʉ ca-ãnare na ca-popiyeyeyuparã ca-booquẽna maca.
Saulo,
jicãʉ maca Jesúre ca-apiʉjaʉ cʉ̃ manicõato ĩi seeto majuu na ca-popiyeyeyupʉ.
Na popiyeyeri na wiiripʉ jãa,
na ñe aá,
na ca-preso joonucuñupʉ.
Caʉmʉa,
cãromia quenare to bairona cá-átinucuñupʉ.
To bairi Saulo jãa nare na cá-áto Jesúre ca-apiʉjarã Jerusalén'pʉ ca-anibatana ca-ruti aá bateyuparã aperoripʉ noo ca-boori paʉripʉ Judea yepa,
Samaria yepa,
nipetiropʉ cá-aá batecoajuparã.
Jesú cʉ̃ buerã ca-ãnana apóstol maja na ca-ĩirã jeto Jerusalén'pʉ ca-tuayuparã.
Predicación del evangelio en Samaria
4 To bairi cá-aá batericarã maca nipetiropʉna noo na cá-aá bateri paʉripʉre Jesú ye quetire ca-buionucuñuparã.
5 Jicãʉ Felipe ca-wamecʉcʉ Samaria macapʉre cá-aácoajupʉ.
Aá,
topʉ ejaʉ to macanare,
“Jesucristo Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãmi,”
na ca-ĩi buioyupʉ.
6 To bairi tʉjʉ acʉarica wame mena áti iñoori cʉ̃ ca-buioro camaja capaarã caroaro cʉ̃ ca-apiyuparã cʉ̃ ca-ĩrijere.
7 Camaja capaarã ca-wãtiacʉna ca-netoñuparã wãtia na mena ca-ãnare Felipe na cʉ̃ ca-buu reero.
Awajari ca-butiyuparã wãtia.
cá-aá majiquẽna quena ca-ñuucoajuparã.
8 To bairo na cá-áto tʉjʉrã Samaria macana seeto ca-wariñuuñuparã.
9-11 Ti macapʉ ca-añupʉ jicãʉ Simón ca-wamecʉcʉ.
Cumu ãnajere cá-áti nʉcʉbʉgoʉ ca-añupʉ.
Yoaro camajare na cá-áti iñoʉ ca-añupʉ.
“Seeto ca-majii yʉ ãa,”
ca-ĩinucuñupʉ.
To bairo cʉ̃ cá-átiere tʉjʉri to macana acʉari cʉ̃ ca-tʉjʉnucuñuparã.
Acʉari cʉ̃ tʉjʉrã nipetirã paabojari maja quena,
caʉparã quena,
camaja nipetirã caroaro cʉ̃ ca-apinucuñuparã.
To bairi,
“Ani Simón Dio cʉ̃ ca-majirijere ca-cʉgo majuʉna ãcʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñabajuparã.
12 Ti rʉmʉrina Felipe maca caroa quetire,
Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire,
Jesucristo cʉ̃ ca-aniere to macanare na ca-ĩi buioyupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-buiorijere apirã ca-api nʉcʉbʉgoyuparã.
Api nʉcʉbʉgori cʉ̃ ca-bautisa rotiyuparã.
Caʉmʉa quena,
cãromia quena ca-bautisa rotiyuparã.
13 Simón quena,
“Yʉ apiʉjaʉa,”
ĩri ca-bautisa rotiyupʉ.
Bautisa roti,
Felipe mena cá-aájupʉ noo cʉ̃ cá-aátopʉ.
To bairo bairi Felipe Dio cʉ̃ ca-majirije mena cʉ̃ cá-átiere ca-tʉjʉ acʉacoajupʉ Simón.
14 To bairo Samaria macana Dio Wadariquere na ca-apiʉjaro ca-queti apiyuparã apóstol maja Jerusalén'pʉ ca-ãna.
To bairo queti apiri Pedrore,
Juan're,
“Samaria macanare na tʉpʉ aánaja.
Na tʉjʉrãja,”
na ca-ĩiñuparã.
15 To bairo na ca-ĩiro Pedro,
Juan Samariapʉ Jesúre ca-apiʉjarã tʉpʉ cá-aájuparã.
Eja,
Diore,
“Mʉ Espíritu Santore na jooya,”
Diore na ca-ĩi jenibojayuparã.
16 Mani Ʉpaʉ Jesúre na ca-apiʉjaro Felipe na ca-bautisayupʉ.
Nare cʉ̃ ca-bautisari paʉ Espíritu Santore ca-cʉgoquẽjuparã mai.
17 To bairi Pedro,
Juan Diore na jenibojari,
na rʉpoarire ca-ñiga peoyuparã,
Dio cʉ̃ Espíritu Santo nare cʉ̃ joato ĩirã.
To bairo na cá-átona na ca-jooyupʉ Dio cʉ̃ Espíritu Santore.
18 To bairo Pedro,
Juan mena na ca-ñiga peorona Dio cʉ̃ Espíritu Santore na cʉ̃ ca-jooro ca-tʉjʉyupʉ Simón cumu ãnajere ca-majii maca.
Tiere tʉjʉ,
Pedrore,
Juan're niyeru na ca-joogabajupʉ,
“Noo ca-booro yʉ ca-ñiga peoro Espíritu Santo na cʉ̃ ca-ani ejaparore bairo átaje yʉ quenare jooya,”
ĩi.
19 —Yʉ quena áti majiriquere ca-joʉ yʉ anigʉ.
To bairi to canacãʉrena na yʉ ca-ñiga peoro Espíritu Santore ca-cʉgorã na ca-aniparore bairo mʉja ca-majirijere yʉ jooya,
na ca-ĩibajupʉ.
20 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Rooro mʉ tʉgooña mʉa,
“Majirique Dio cʉ̃ ca-joogari wamere yʉ wapayegʉ,”
ĩi.
To bairo tʉgooñabacʉ mʉ yajigʉ,
mʉ niyeru menare.
21 Jã mena ati wame jã cá-átie mʉ ye ca-anipe me ãa,
mʉ yeri Dio mena ñuuquẽto.
22-23 Jã cá-átiere,
“Yʉ quena yʉ áti majiga,”
mʉ ca-ĩi tʉjʉ ʉgoorijere yʉ tʉjʉ maji yʉa.
Caroorije mʉ áti jana majiquẽe.
To bairi atie rooro mʉ ca-tʉgooñarijere jʉtiritiri wajoacõaña.
Wajoari mani Ʉpaʉ Jesúre cʉ̃ jeniya,
rooro mʉ yeri ca-tʉgooñarijere Dio mʉ cʉ̃ ca-majirioparore bairo ĩi,
Simón're cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
24 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Diore yʉ jenibojaya yʉre,
“To bairo rooro mʉ popiyeyegʉmi Dio,”
yʉ mʉja ca-ĩieje to baiqueticõato ĩirã,
Pedrore,
Juan're na ca-ĩiñupʉ Simón yua.
25 Cabero to macanare mani Ʉpaʉ Jesú ye quetire na ca-buioyuparã.
Jesú cʉ̃ cá-áto na ca-tʉjʉriquere,
nare cʉ̃ ca-buiorique quenare na ca-ĩi buioyuparã.
Na buio yaparo Jerusalén macapʉ ca-tunu aá jʉgoyuparã tunu.
Tunu aána ca-recomaca macanare na ca-buioyuparã Jesú ye quetire capee macaripʉ Samaria yepa macanare yua.
Felipe y el hombre de Etiopía
26 Cabero Dio tʉ macacʉ ángel jicãʉ Felipe tʉpʉre bau eja,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ:
—Jerusalén'pʉ ca-ani atí wãa Gasa macapʉ ca-ani ejari wãpʉ piya aácʉja,
Felipere cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
Ti wãa ca-yucʉ mani paʉ cá-aáti wãa ãa.
27 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii ti wãpʉ piya,
cá-aácoajupʉ Felipe.
Piya ejaʉ ca-tʉjʉyupʉ jicãʉ Etiopía na ca-ĩri yepa macacʉre.
Ti yepa ʉpao rotibojari majocʉ ca-añupʉ.
Cõ niyeru nipetiro ca-rotibojaʉ ca-añupʉ.
Jerusalén'pʉ Diore ca-jeni nʉcʉbʉgo ãnacʉ Etiopíapʉ tunu aácʉ ca-baiyupʉ.
28 Caballo tʉ̃garica coropʉ ca-jaña aájupʉ.
Aácʉpʉ tirʉmʉpʉ Dio ye quetire buiori majocʉ Isaía ca-wamecʉcʉ ãnacʉ cʉ̃ ca-ucarica pũurire ca-bue aájupʉ.
29 To bairo cʉ̃ cá-áto Felipe cʉ̃ ca-tʉjʉyupʉ.
Cʉ̃ ca-tʉjʉrona Espíritu Santo oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—I coro tʉ̃garica corore emʉña.
Emʉri ti coro tʉacãpʉ aácʉja.
30 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Felipe ca-atʉ emʉñupʉ.
Emʉ,
caballo cʉ̃ ca-tʉ̃gari coropʉ ca-jañaʉ cʉ̃ ca-buerijere ca-apiyupʉ.
Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio Wadarique cʉ̃ ca-ucariquere ca-bueyupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-buerijere api:
—¿Mʉ ca-buerijere mʉ api majití?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Felipe.
31 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Yʉ api majiqueti majuucõa,
yʉre ca-majioʉ cʉgoquetibacʉ.
Baiyupa,
yʉ mena adʉja.
Atopʉ eja jãaña,
Felipere cʉ̃ ca-ĩiñupʉ yua.
32 Dio Wadarique Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ ca-ucarique oco bairo ca-ĩi bueyupʉ Cristo cʉ̃ ca-baipere:
Oveja na ca-ĩi waibʉcʉ nuuricʉre camaja cʉ̃ jĩagarã na ca-ne aátore bairona camajocʉre cʉ̃ jĩagarã cʉ̃ ne aágarãma.
Oveja cʉ̃ poa mena yʉta átigarã cʉ̃ na ca-juaro uwaquẽemi.
To bairona cʉ̃ camajocʉ cʉ̃ quena rooro majuu cʉ̃ na cá-átibato quena ĩi punijiniquetigʉmi.
33 Ca-ñuʉ cʉ̃ ca-anibato quena carooʉre bairona cʉ̃ átigarãma.
Rooro cʉ̃ na cá-átibato quena cʉ̃re ca-matabojaʉ manigʉmi.
Cʉ̃ ca-ani yʉtea macana capee rooro cʉ̃ na cá-átipere cõoña peo majiña maa cʉ̃ na ca-jĩaro.
To bairi ati yepapʉ to cõona aniquetigʉmi yua.a
Tie ca-ucariquere ca-bueyupʉ Etiopía macacʉ aácʉpʉ.
34 To bairi Etiopía macacʉ tiere bue yaparo oco bairo Felipere cʉ̃ ca-jeniñañupʉ:
—Yʉ buioya.
¿Ñamʉ maca cʉ̃ ca-baipere cʉ̃ ca-ĩiñuparí Isaía ti wamere ucaʉ?
¿Cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-baipere cʉ̃ ca-ĩi ucayuparí?
¿O apeĩ maca cʉ̃ ca-baipere cʉ̃ ca-ĩi ucayuparí que?
Felipere cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
35 To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Jesú maca cʉ̃ ca-baipere ca-ĩi ucayupi Isaía ati wame ucaʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Felipe.
To bairo cʉ̃ ĩi,
ti wame Etiopía macacʉ cʉ̃ ca-buerijere ca-buioyupʉ.
Tiere ĩi buio yaparo apeye Jesú ye quetire cʉ̃ ca-ĩi buionemoñupʉ tunu.
36 To bairi ti wãpʉ wadapeni aána riapʉ oco ca-ani paʉpʉ ca-ejayuparã.
Tiere tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Etiopía macacʉ Felipere:
—Tʉjʉya.
Atopʉ oco ãa.
¿Nemoopʉre yʉ mʉ ca-bautisaro to ñuubocʉtí?
Felipere cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Etiopía macacʉ.
37 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Mʉ yeripʉ jocʉ mee Jesucristore mʉ ca-api nʉcʉbʉgoata mʉ yʉ bautisagʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Felipe.
To bairo Felipe cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cʉ̃ yʉ api nʉcʉbʉgo.
Jesucristo Dio Macʉna ãcʉmi,
Felipere cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Etiopía macacʉ.
38 To bairo ĩi,
caballo tʉ̃garica corore ca-tua nʉca rotiyupʉ.
Ca-tuanʉcaro ca-ruiyuparã.
Rui,
cʉ̃ Felipe mena ocopʉ ca-wau wiaájuparã.
Topʉ wau wiaáti Felipe cʉ̃ ca-bautisayupʉ.
39 To bairi ocopʉ ca-wau wiaátana na ca-maa nʉcari paʉ Espíritu Santo ca-tʉgooña majiña mano Felipere cʉ̃ ca-ne aájupʉ aperopʉ.
To bairi Etiopía macacʉ cʉ̃ ca-tʉjʉnemoquẽjupʉ.
Cʉ̃ tʉjʉnemoquetibacʉ quena wariñuuri cá-aácoajupʉ Etiopía macacʉ yua.
40 Felipe maca Asoto na ca-ĩri macapʉ ca-buianʉca ejayupʉ yua.
Asotopʉ eja,
topʉ nipetiri macaripʉ macanare Jesú ye quetire na ca-ĩi buio teñañupʉ.
To bairo buio teña,
Cesarea na ca-ĩri macapʉ ca-ejayupʉ yua.