Defensa de Esteban
7
Cʉ̃re na ca-tʉjʉri paʉ sacerdote maja ʉpaʉ cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Estébare:
—¿Cariapena mʉ na ĩití mʉre na ca-ĩrijera?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
2 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩi yʉʉyupʉ Esteban:
—Yʉ yarã,
mʉjaare yʉ ca-ĩi buiopa wame yʉ apiya.
Mani ñicʉ Abraham tʉpʉ ca-ejayupʉ Dio caroaro ca-aji batei Mesopotamia yepa cʉ̃ ya yepapʉ cʉ̃ ca-anopʉ,
Harán na ca-ĩri macapʉ cʉ̃ cá-aáparo jʉgoye.
Abraham tʉpʉ buia eja,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio:
3 “Ati yepare mʉ yarãre na buti weoya.
Ape yepa mʉ yʉ ca-iñoopa yepapʉ mʉ anigʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio Abraham're.
4 To bairo Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ ya yepare,
Mesopotamia yepare,
Caldea maja cʉ̃ yarãre na ca-buti weoyupʉ.
Buti aá,
Harán na ca-ĩri macapʉ ca-ejayupʉ.
Topʉ eja,
ca-añupʉ.
To cʉ̃ ca-anitoye cʉ̃ pacʉ ca-bai yajiyupʉ.
Cʉ̃ pacʉ cʉ̃ ca-bai yajiro bero ati yepa mani ca-anipa yepapʉ cʉ̃ ca-jʉgo ejayupʉ Dio yua,
ca-ĩiñupʉ Esteban.
5 —Abraham cʉ̃ ca-ani yʉteapʉre mai ati yepare cʉ̃ ca-nuniquẽjupʉ Dio.
To bairi jicã paʉacã maca,
“Ati paʉ yʉ ya paʉ ãa,”
ca-ĩi majiquẽjupʉ Abraham.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi majiquẽtie ca-anibato quena,
“Cabero ati paʉ,
ati yepa mʉ ya yepa anigaro.
Mʉ pãramerã ya yepa anigaro,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio.
Mai Abraham ca-punaa mácʉ cʉ̃ ca-anibato quena to bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
6 Apeye cʉ̃ ca-ĩi buionemoñupʉ Dio Abraham're tunu:
“Mʉ pãramerã ca-ani ʉjarãpʉ aperopʉ aperã na ya yepapʉ cá-aáteñarã anigarãma mai.
To bairo na ca-bairopʉ tutuaro quẽrique mena na paa rotigarãma to macana.
Cuatrociento canacã cʉma popiye tamuogarãma,
tutuaro paabojari maja anibana.
7 Cabero yʉ majuuna popiye nare ca-paa rotirã macare na yʉ popiyeyegʉ.
Na yʉ ca-popiyeyero bero mʉ pãramerã maca topʉ ca-ãnana buti weogarãma.
Ca-buti weoricarã ati yepapʉre tunu ejagarãma yua.
Tunu eja,
yʉre cá-áti nʉcʉbʉgorã,
yʉ yarã anigarãma,”
Abraham're cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio.
8 To bairo cʉ̃ ĩi,
circuncisión cʉ̃ cá-áti rotiyupʉ Dio,
cʉ̃ bero macana quena na cá-áti petipa wame.
To bairi circuncisión cá-ájuparã,
Diore cá-áti nʉcʉbʉgorã jã ãa ĩirã.
Cabero Abraham ca-macʉ cʉjupʉ Isaá ca-wamecʉcʉre.
Isaá jicã semana cʉ̃ ca-buiaro bero circuncisión cʉ̃ cá-ájupʉ Abraham.
To bairona cá-ájupʉ Isaá cʉ̃ macʉ Jacobo quenare.
Jacobo to bairona cá-ájupʉ cʉ̃ punaa quenare doce canacãʉpʉrena mani ñicʉare yua.
9-10 ’Cabero mani ñicʉapʉ na bai Josére cʉ̃ ca-pejucʉti punijiniñuparã cʉ̃ jʉgocʉ jãa.
Cʉ̃ pejucʉti punijiniri Ejipto yepapʉre cá-aánare niyeru jeeri nare cʉ̃ ca-jooyuparã,
na paabojari majocʉ cʉ̃ ãmaro ĩirã.
To bairo rooro cʉ̃ na cá-átaje ca-anibato quena Josére cʉ̃ cá-átinemoñupʉ Dio rooro cʉ̃ ca-tamuori paʉre.
Cʉ̃ átinemoʉ capee majiriquere cʉ̃ ca-jooyupʉ Dio.
To bairi José caroaro ca-majii cʉ̃ ca-ano maca Faraón,
Ejipto macana ʉpaʉ cʉ̃ ca-tʉjoo netocõañupʉ.
To bairi cʉ̃ ẽoro macacʉ ʉpaʉ cʉ̃ ca-cũuñupʉ.
Cʉ̃ ya wii macaje paarique ʉpaʉ quenare cʉ̃ ca-cũuñupʉ Josére.
11 ’Cabero Ejipto yepapʉ Canaán yepa quena cʉ̃ yarã na ca-ani yepapʉ ʉgarique na ca-otebataje ca-petiyupe.
To ca-petiro seeto ca-ñigo tamuoñuparã mani ñicʉa,
ʉgarique bʉgaquetibana,
na ca-ĩiñupʉ Esteban sacerdote maja ʉpaʉ jãare.
12 —To bairi na pacʉ Jacobo Ejipto macana ʉgarique na ca-cũrique to ca-anore queti apii cʉ̃ punaare mani ñicʉare ca-ʉgarique wapayera aá rotiyupʉ.
13 Na cʉ̃ ca-wapaye rotiro ca-wapayera aájuparã Ejiptopʉre.
Ejiptopʉ eja,
wapaye tunu atí,
ca-añuparã.
Cabero na ca-wapayebataje ca-petiro tʉjʉrã ca-tunu wapayera aájuparã tunu.
Ti paʉ na ca-ejaro José maca,
“Yʉa mʉja baina yʉ ãa tirʉmʉpʉ Ejiptopʉre mʉja ca-joo rocabatacʉ,”
na ca-ĩi buioyupʉ.
To bairo na ĩi buio yaparo Ejipto macana ʉpaʉ Faraón're,
“Ati maja yʉ jʉgocʉ jãana ãma,”
cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ.
14 Cʉ̃ ĩi buio yaparo cʉ̃ pacʉ Jacobo jãare na ca-pi jooyupʉ.
“Yʉ tʉpʉ na apáro,”
na ca-ĩi queti jooyupʉ,
ca-ĩiñupʉ Esteban.
15 —To bairo José na cʉ̃ ca-pi jooro apii Ejipto yepapʉre cá-aácoajupʉ Jacobo José cʉ̃ ca-ani yepapʉre,
cʉ̃ punaa nipetirã mena.
Setenta y cinco canacãʉ majuu ca-añuparã Ejiptopʉ cá-aátana.
Topʉ ãcʉ̃na ca-bai yajiyupʉ Jacobo yua.
Cʉ̃ punaa mani ñicʉa na quena to bairona Ejipto yepapʉ ca-bai yaji peticoajuparã.
16 Ca-yoaro beropʉ na ca-bai yajiro bero na õwaa ca-cararije ãnajere ca-jee aájuparã na pãramerãpʉ Siquem na ca-ĩri macapʉ,
topʉ yaagarã.
Na õwaa ãnajere ca-ñujo reyuparã ʉ̃ta totipʉ,
mani ñicʉ Abraham Hamor ca-wamecʉcʉ punaare na cʉ̃ ca-wapayerica paʉ majuu.
Ejiptopʉ ãnaa,
capaarã majuu camaja bʉyuparã.
17 ’Caberopʉ yua Abraham're,
“Ati yepa Canaán ca-wamecʉti yepa mʉ pãramerã na ya yepa anigaro,”
cʉ̃ ca-ĩi buioricarore bairona Dio cʉ̃ ca-joogari paʉ ca-ejayupe.
18 Ti paʉ ca-ano apeĩ José ca-aniñaricʉre ca-majiquẽcʉ Ejipto macana ʉpaʉ ca-jãañupʉ yua.
19 Cʉ̃ maca ĩitori rooro majuu mani ñicʉare na cá-ájupʉ.
Na punaa niñaacãre,
“Na jĩacõaña na ca-buiaropʉna,”
na ca-ĩiñupʉ Ejipto macana ʉpaʉ cʉ̃ polisía majare,
na bʉqueticõato ĩi.
20 To bairo ca-bairi paʉ ca-buiayupʉ Moisé yua.
Caroaʉ ca-anipaʉ buiaʉ ca-baiyupʉ.
Itiarã muipua cʉ̃ pacʉ ya wiipʉre cʉ̃ ca-coteyuparã ca-ũpuʉacãre.
21 To bairi cʉ̃ pacʉa,
Ejipto macana cʉ̃ jĩarema ĩirã,
Moiséacãre Faraón ca-wamecʉcʉ Ejipto macana ʉpaʉ maco cʉ̃re cõ ca-bopaco tʉjʉparore bairo cõ peta tʉacã cʉ̃re ca-pooyuparã.
To bairo na cá-átacʉacãre Faraón maco cʉ̃ bʉga,
cõ tʉpʉ cʉ̃ ne aá,
cʉ̃ camajooñupo yua.
22 To bairi Moisé Ejipto macana mena bʉtiri na ca-bueri wame nipetiro ca-maji bʉtiyupʉ.
To bairi cabʉcʉ ãcʉ̃pʉ caroaro ca-maji petiyupʉ,
ca-ĩiñupʉ Esteban cʉ̃re ca-jeniña tutirãre.
23 —To bairi Moisé cuarenta canacã cʉma ca-cʉgoʉ ãcʉ̃na,
“Yʉ yarã Israel maja na ca-aniere na yʉ tʉjʉñagʉ,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
Ĩi tʉgooñaʉ na tʉpʉ ca-tʉjʉ teñañupʉ.
24 Na tʉpʉ ejaʉ Ejipto macacʉ jicãʉ Israel yaʉre ñee wapa meena cʉ̃ ca-quẽro cʉ̃ ca-tʉjʉyupʉ.
To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-quẽro tʉjʉ,
cʉ̃ amebojaʉ,
cʉ̃ ca-quẽ jĩa rocacõañupʉ Ejipto macacʉre.
“Yʉ yaʉre rooro cʉ̃ cá-átie wapa ãa,”
ca-ĩiñupʉ Moisé.
25 “Yʉ yarã,
‘Ca-camotabojapaʉre cʉ̃ cũuñupi Dio Moisére,’
yʉ ĩi tʉjʉ tʉgooñagarãma,”
ca-ĩi tʉgooñabajupʉ Moisé.
Na maca to bairi wame ca-ĩi tʉgooñaqueti majuucõañuparã.
26 Ape rʉmʉ tunu tʉjʉ teñaʉ cʉ̃ yarã pʉgarã ca-amequẽrãre na ca-tʉjʉyupʉ.
Na tʉjʉ,
“¡Ame quẽqueticõaña!
Jicã maja mʉja ãa.
Ame wadarique quenooña,”
na ca-ĩibajupʉ.
27 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Moisére,
“¿Nope ĩi jãare mʉ ĩití?
Jãare ca-rotii mee mʉ ãa mʉa,”
cʉ̃ ca-boca ĩiñupʉ cʉ̃ yaʉre ca-quẽ netoʉ maca,
Moisére cʉ̃ bai botioʉ.
28 “¿Ñamicaa Ejipto macacʉ mʉ ca-jĩañaetore bairona yʉ quenare mʉ jĩagatí?”
Moisére cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
29 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Moisé ca-ruti aájupʉ,
yʉ majicõarãma ĩi.
Ruti aá,
Midián macana tʉpʉ cá-aáteñañupʉ.
Topʉ aáteñaʉ,
nʉmocʉti,
topʉ cʉ̃ ca-ano pʉgarã cʉ̃ punaa ca-buiayuparã.
30 ’Midián macana tʉpʉ ca-añupʉ Moisé cuarenta cʉmari majuu,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
—To canacã cʉma bero Dio cʉ̃ ca-queti buioʉ ejayupʉ Moisé tʉpʉre.
Sinaí na ca-ĩricʉ ʉ̃taʉ tʉacã camaja na ca-manopʉ,
ca-yucʉ manopʉ Moisé tʉpʉre ca-ejayupʉ Dio.
Dio tʉpʉ macacʉre bairona ca-bauyupʉ Dio Moisé tʉpʉ ejari.
To bairi Moisé maca ca-tʉjʉyupʉ.
Tʉjʉ,
yucʉ ca-ʉmʉaquetiire ca-tʉjʉyupʉ ca-ʉ̃ricʉre.
31 Yoaroacã ʉ̃ʉbato quena ca-ʉ̃ʉ petiquẽjupe.
To bairo ca-ʉ̃ʉ petiquetiire ca-acʉa tʉjʉyupʉ Moisé.
Acʉa tʉjʉ,
caroaro tʉjʉñagʉ ca-tʉacã cá-aájupʉ.
Ca-tʉacã cʉ̃ ca-ejaro Dio maca ti peero watoapʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
32 “Diona yʉ ãa.
Mʉ ñicʉ jãa na Ʉpaʉ yʉ ãa.
Abraham,
Isaá,
Jacobo,
mʉ ñicʉa yʉ cá-áti nʉcʉbʉgowã yʉre.”
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Moisé nanaa uwiri ca-tʉjʉ canamu majiquẽjupʉ.
33 To bairo cʉ̃ cá-áto Dio,
“Yʉre mʉ ca-nʉcʉbʉgorije iñoori mʉ rʉpo jutiire weya,
ati paʉpʉ yʉ ca-ano maca,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio ca-ʉ̃rijepʉre ca-ãcʉ̃.
34 “Yʉ yarã Israel maja Ejipto ca-ãna popiye na ca-bairijere na yʉ bopacoo.
‘Seeto majuu jã popiye tamuo,’
na ca-ĩrijere yʉ api.
To bairi na matabojagʉ nare ca-netoobojapaʉre mʉ yʉ joogʉ Ejiptopʉ,”
Moisére cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
35 ’Moisére,
“Jãare ca-rotii mee mʉ ãa mʉa,”
cʉ̃ na ca-ĩi netoo nʉcarique to ca-anibato quena Dio maca cʉ̃ ca-cũuñupʉ nare ca-rotipaʉre,
nare ca-netoopaʉre.
Dio yucʉ ca-ʉmʉaquetii ca-ʉ̃ricʉpʉ ca-ejaricʉ Israel majare ca-netoonemoñupʉ Moisére.
36 Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-netoonemoro mena acʉa tʉjʉrica wame capee cá-ájupʉ Moisé.
To bairo átiri Israel majare Ejiptopʉ ca-anibatanare Mar Rojo na ca-ĩri yapʉ neto aá,
na ca-jʉgo buti aájupʉ Moisé.
To bairi cuarenta cʉmari camaja na ca-manopʉ,
ca-yucʉ manopʉ ca-acʉori wamerire cá-ájupʉ Moisé Dio cʉ̃ cá-átinemoro mena.
37 Cʉ̃a Moiséna,
“Dio jicãʉ cʉ̃ ye quetire buiori majocʉre mʉja joogʉmi,”
ca-ĩi buio jʉgoyeyeyupi Moisé.
“Yʉre cʉ̃ ca-jooeparore bairona cʉ̃ joogʉmi.
Cʉ̃ quena mani yaʉ anigʉmi,”
ca-ĩi buio jʉgoyeyeyupi Moisé,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
38 —Israel maja mani ñicʉa ca-yucʉ mani yepapʉ na cá-aáteñaro na mena ca-añupʉ Moisé.
Topʉ ʉ̃taʉpʉ Sinaí na ca-ĩricʉpʉ Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-wadariquere mani ñicʉare Israel majare na ca-ĩi buio netoñupʉ Moisé.
To bairo Dio cʉ̃ ca-wadarique Moisé cʉ̃ ca-ucariquere mani cʉgo mani quena.
Tie to bairona anicõagaro.
Yajiquetigaro.
39 ’To bairo Moisé Dio Wadarique cʉ̃ ca-buio netorije ca-anibato quena mani ñicʉa cʉ̃ ca-bai botioyuparã.
“Ejiptopʉ ca-tunu aáparã mani ãa,”
na yeripʉ ca-ĩi tʉgooñañuparã.
40 To bairo ĩi tʉgooñari Moisé ʉ̃taʉpʉ cʉ̃ ca-tunu aáto bero cʉ̃ jʉgocʉ Aarón ca-wamecʉcʉre:
“Moisé Ejipto yepapʉ ca-anibatanare manire ca-jʉgo buti aámi.
Yoaro bauquẽemi.
Jã majiquẽe dope bairo baiimi ta.
To bairi mani cá-áti nʉcʉbʉgoparãre ája,
mani ca-jʉgo aáparãre,”
Aarón're cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
41 To bairo ĩi,
wecʉ macʉ weericʉre cá-ájuparã.
Cʉ̃ áti yaparo cʉ̃ áti nʉcʉbʉgorã boje rʉmʉ ca-áti peoyuparã ca-wericʉre.
“Mani weericʉ ñuu majuucõami,”
ca-ĩi wariñuuñuparã.
42 To bairo na cá-áto tʉjʉʉ Dio na cá-aáweocoajupʉ,
to cõona roorije na ca-booata to bairo na áticõato ĩi.
To bairo rooro majuu ca-añuparã.
Ñocoa,
jõ bui macana,
noo na ca-booro cá-áti nʉcʉbʉgorã ca-anicõañuparã.
To bairona buiorique ãa Dio ye quetire buiori maja ca-aniñaricarã na ca-ucariquepʉ:
“Yʉre áti nʉcʉbʉgorã mee camaja na ca-manopʉ cuarenta cʉmari majuu waibʉcʉrãre mʉja ca-jĩa joe buje mʉgo joowʉ,”
Israel majare na ca-ĩiñupʉ Dio.
43 “Aperã macare mʉja cá-áti nʉcʉbʉgowʉ,
Moló na ca-ĩire,
Renfán na ca-ĩi quenare weericarã macare.
Moló cʉ̃ wiiacã menare cʉ̃ mʉja ca-ne aájupa.
Renfán cʉ̃ ñocore mʉja ca-wericʉ quenare mʉja cá-áti nʉcʉbʉgowʉ.
To bairo mʉja cá-átaje wapa Babilonia macanare mʉjaare na yʉ jee aá rotigʉ na ya macapʉre,”
ca-ĩiñupʉ Dio,a
ca-ĩi ucayupa Dio ye quetire buiori maja ca-aniñaricarã,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
44 ’Mani ñicʉa waibʉcʉrã ajeri mena na cá-áta wiire ca-cʉgoyuparã,
Diore na cá-áti nʉcʉbʉgopa wiire ca-yucʉ manopʉ aáteñarã.
Moisére,
“To bairi wii ája,”
Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩricarore bairona ti wiire cá-ájuparã mani ñicʉa.
45 Na bero macana tunu ti wiire ca-cʉgo ʉjarã ca-neajuparã ati yepapʉ Josué mena ejarãpʉ.
Josué mena na ca-ejaro aperãre ati yepapʉ ca-anibatanare na ca-buubojayupʉ Dio.
Nare Dio cʉ̃ ca-buuro bero ati yepapʉ yoaro ti wiire ca-cʉgoyuparã.
Caberopʉ David ʉpaʉ cʉ̃ ca-jãaropʉ quenare ti wiire ca-cʉgoyuparã mai.
46 Ʉpaʉ David ãnacʉre cʉ̃ ca-tʉjʉ wariñuuñupʉ Dio.
To bairi ape wii cá-átigabajupʉ David,
Diore na cá-áti nʉcʉbʉgopa wiire.
Oco bairo Diore ca-ĩiñupʉ David:
“Mʉa yʉ ñicʉ Jacobo ãnacʉ cʉ̃ cá-áti nʉcʉbʉgoricʉ mʉ ãa.
Caroa wii,
pairi wiire mʉ yʉ átibojagacʉpʉ,”
Diore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ David.
47 To bairo átigabacʉ quena cá-átiquẽjupʉ mai.
Cʉ̃ macʉ Salomón maca Dio wiire cá-ájupʉ caroa wiire,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
48 —Dio ʉmʉrecóo macacʉ nipetiro ca-rotii aniri camaja cʉ̃re na cá-átibojari wiipʉ jicã wiirena ani majiquẽemi Dio.
Oco bairi wame ca-ĩi ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ ca-aniñaricʉ:
49 Ʉmʉrecoopʉre ca-rotii yʉ ãa.
To bairo quenare ati yepa nipetiropʉ yʉ ãa.
To bairi to canacã paʉna ca-ãcʉ̃ yʉ ca-ano maca dope bairi wii jicã wii yʉ ca-anicõa anipa wii mʉja áti majiquẽe.
Noo jicã paʉ yʉ ca-anipa paʉ maa,
nipetiropʉ ca-ãcʉ̃ aniri.
50 Yʉ majuuna atie nipetiro ati yepa macajere yʉ cá-ápʉ́.
To bairi,
“Dio cʉ̃ ca-anicõa anipa wiire cʉ̃ yʉ átibojagʉ,”
mʉja ca-ĩata jocarãna mʉja ĩiborã,b
ca-ĩi ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
51 ’Diore ca-bai botiorã mʉja ãa.
Diore ca-majiquẽnare bairona rooro ca-yericʉna mʉja ãa.
Espíritu Santore mʉjaare cʉ̃ ca-majiogabatiere mʉja apiquetinucu,
mani ñicʉa na cá-átatore bairona.
52 Mani ñicʉa Dio ye quetire buiori maja ca-aniñaricarã nipetirãre na ca-popiyeyeyuparã.
Caroa majuʉ camajare ca-netoo catíopaʉ cʉ̃ cá-atípere ca-buio jʉgoyeyeri majare na ca-jĩa reecõañuparã.
Mʉja quena camajare ca-netoo catíopaʉre Dio Macʉrena aperãre cʉ̃ mʉja ca-jooyupa,
“Cʉ̃ jĩacõaña,”
ĩirã.
53 Mani ñicʉare Dio cʉ̃ ca-rotiriquere na ca-buioyupa Dio tʉ macana ángel maja.
Mʉjaa Dio cʉ̃ ca-rotiriquere ca-cʉgo ʉjarã mʉja ãa.
Tiere ca-cʉgo ʉjarã anibana quena mʉja bai botio majuucõa,
na ca-ĩiñupʉ Esteban.
Muerte de Esteban
54 To bairo Esteban na cʉ̃ ca-ĩrijere apirã,
rooro majuu cʉ̃ ca-punijiniñuparã.
55 Esteban maca Espíritu Santo cʉgo netori,
ʉmʉrecóopʉ ca-tʉjʉ mʉgoñupʉ.
Tʉjʉ mʉgo,
Dio ye ca-aji baterijere ca-tʉjʉyupʉ.
Jesú quena Dio mena ca-tʉjʉnucuʉre ca-tʉjʉyupʉ.
56 To bairo tʉjʉ:
—Jʉ̃,
ʉmʉrecóo ca-pãaro yʉ tʉjʉ.
Topʉ yʉ tʉjʉ jicãʉ camajocʉre Dio Macʉrena cʉ̃ Pacʉ Dio mena ca-tʉjʉnucuʉre.
57-58 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro ĩi punijiniri cʉ̃ ca-awaja tutiyuparã.
Cʉ̃ awaja,
cʉ̃ apigateerã na amoore ca-páa bipeyuparã.
To bairo átiri jicãro mena cʉ̃ tʉ atʉ ejari maca tʉjaropʉ cʉ̃ ca-ñe aájuparã,
cʉ̃re mani jĩa rocacõato ĩirã.
Na jutii ca-bui macajere tu wee,
ca-jooyuparã Saulo ca-wamecʉcʉre,
cʉ̃ cote rotirã.
59 Tu wee,
Estébare ʉ̃ta rupaa mena cʉ̃ ca-reeyuparã,
cʉ̃ jĩarã yua.
To bairo na cá-átibato quena Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Esteban:
—Jesú,
yʉ Ʉpaʉ,
yʉ yerire boca neña.
60 To bairo ĩi,
roca cumu,
oco bairo ca-ĩi awajayupʉ Esteban:
—Yʉ Ʉpaʉ,
to bairo yʉre na cá-átiere na majirioya,
ca-ĩi awajayupʉ.
To bairo ĩi,
ca-bai yajiyupʉ yua.