El pecado de Ananías y Safira
5
Apeĩ ca-añupʉ Ananía ca-wamecʉcʉ.
“Nipetiro yʉ niyeru yʉ joo peocõa,”
ca-ĩitoʉ maca ca-añupʉ.
Cʉ̃a,
cʉ̃ nʉmo Safira mena jicã yepa ca-nuniñuparã aperãre,
niyeru jeegarã.
2 Ti yepare nuni,
niyerure jee,
apeye na majuuna ca-quenoo cũucõañuparã,
“Mani majuuna tiere mani cʉgogarã,”
yajioro ame ĩri.
To bairi Ananía ti yepa aperãre cʉ̃ ca-nunirique wapa niyeru apeye cʉ̃ majuuna quenoo cũu,
apeye Jesú buerã ca-ãnana apóstol majare na ca-nuniñupʉ oco bairo na ĩitori:
—Atie yʉ ya yepa yʉ ca-nunirique wapa yʉ niyeru nipetirona ãa,
na ca-ĩitoyupʉ.
—Mani mena macana ca-cʉgoquẽnare tiere na ricawo jooya,
na ca-ĩiñupʉ.
3 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Ananía,
¿nope ĩi Sataná mʉre cʉ̃ ca-wadajãrijere mʉ apiʉjarí?
Dio Espíritu Santopʉre jocʉna cʉ̃ mʉ ĩitowʉ,
“Yʉ ya yepa yʉ ca-nunie yepa wapa niyeru nipetirona yʉ joo,”
ĩitoʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
—Mʉ niyerure apeye mʉ cũucõaricʉ,
mʉ majuuna yajioropʉ cʉgogʉ.
4 Ti yepa aperãre mʉ ca-nuniparo jʉgoye mʉ ye jeto ca-añupa.
To bairi na mʉ ca-nuniro bero mʉre na ca-wapayerique niyeru mʉ ye riape noo mʉ ca-booro cá-átipe anibajupa.
¿Nope ĩi mʉ yeripʉ,
“ ‘Atie yʉ niyeru nipetirona mʉjaare yʉ joo,’
na yʉ ĩitogʉ,”
mʉ ĩi tʉgooñarí?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
—Jã jetore ĩitoʉ mee mʉ ĩi.
“Atie to cõona yʉre na ca-wapayerique ãa,”
ĩitoʉ Diopʉre cʉ̃ ĩitoʉ mʉ ĩi,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
5 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Ananía nemoopʉre ria ñaa,
ca-bai yajicoajupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-bai yajirijere apirã camaja nipetirã ca-uwiyuparã.
6 To bairi caʉmʉa cawamarã atí,
cʉ̃ ãnacʉre jutii ajero mena cʉ̃ umá,
cʉ̃ ne buti aá,
cʉ̃ ca-yaa rocayuparã yua.
7 Itia hora bero ca-jãa ejayupo cʉ̃ ãnacʉ nʉmo Safira.
Cõ manapʉ cʉ̃ ca-bai yajiriquere ca-majiquẽjupo cõ maca.
8 Cõ ca-jãa ejaro tʉjʉʉ:
—¿Ato cõo majuu mʉja ya yepa wapa niyeru mʉjaare na nunirí?
cõ ca-ĩi jeniñañupʉ Pedro.
—Ʉ̃ʉjʉ,
to cõo majuu jã nuniwã,
cõ manapʉ cʉ̃ ca-ĩitoricarore bairona cʉ̃ ca-ĩiñupo Pedrore.
9 To bairo cʉ̃ cõ ca-ĩitorijere apii:
—¿Nope ĩirã mʉja majuuna apeye cũucõabana quena,
“ ‘Atie jã ya yepa jãare na ca-wapayerique nipetirona ãa,’
jocarãna mani ĩitogarã,”
mʉja ame ĩirí?
“Dio Espíritu Santo mani popiyeyequẽcʉmi,”
¿mʉja ĩi tʉgooñabatí?
Espíritu Santore mʉ manapʉ cʉ̃ ca-ĩitoeje wapa cʉ̃ ca-bai yajiro cʉ̃ ca-yaa rocaena,
meere tunu ejama.
To bairi mʉ ca-bai yajiro mʉ ne buti aátina,
mʉ yaa rocacõagarãma mʉ quenare,
cõ ca-ĩiñupʉ Pedro.
10 To bairo cʉ̃ ca-ĩirona to ca-tʉjʉnucubatacona ria ñaa,
ca-bai yajicoajupo yua.
Caʉmʉa cawamarã jãa eja,
ca-bai yajiore cõ ca-tʉjʉyuparã.
Ca-bai yajiore cõ tʉjʉ,
cõ ne buti aá,
cõ manapʉ ãnacʉ tʉna cõ ca-yaa rocayuparã yua.
11 To bairi Jesucristore ca-apiʉjarã aperã quena nipetirã to bairo na ca-bai yajirijere apiri seeto ca-uwiyuparã yua.
Muchos milagros y señales
12-14 Jesúre ca-apiʉjarã ca-neñaponucuñuparã Portal de Salomón na ca-ĩri paʉ Dio wii jope tʉpʉ ca-ani arʉapʉ,
ca-biaya mani arʉa.
Jesúre ca-apiʉjaquẽna maca na mena ca-bapacʉti uwibʉjayuparã.
Bapacʉti uwibana quena caroaro na ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã Jesúre ca-apiʉjarãre.
To bairi aperã capaarã caʉmʉa,
cãromia quena mani Ʉpaʉ Jesucristore ca-apiʉjanemoñuparã.
To bairi to canacã rʉmʉ na mena macana ca-aninemoñuparã.
Apóstol maja ca-acʉori wame cá-áti iñoorijere capee cá-ájuparã camaja na ca-tʉjʉrona.
15 To bairo na cá-átiere tʉjʉrã ca-riarãre na yarã na ca-jee ejooyuparã na ca-yojarijepʉna.
“Pedro cʉ̃ ca-neto aáparo tʉacã na ca-ãmata na tʉacã cʉ̃ ca-neto aátona ñuugarãma,
nare cʉ̃ ca-ñiga peoquetibato quena,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
16 Apero macana quena Jerusalén maca tʉacã macá macari macana Jerusalén'pʉ atí,
na yarã ca-riarãre na ca-jee ejooyuparã.
Rooro ca-wãtiacʉna quenare na ca-jee ejooyuparã.
To bairo na cá-áto na nipetirã ca-ñuuñuparã yua.
Pedro y Juan son perseguidos
17 To bairi sacerdote maja ʉpaʉ,
cʉ̃ mena macana saduceo maja mena Jesú buerã ca-ãnana apóstol majare na ca-punijiniñuparã.
Camaja,
“Ca-ñuurã ãma naa,”
nare na ca-ĩrije ca-booquetibajuparã,
na tʉjʉ ʉgoobana.
18 To bairi polisía majare na ñee roti,
na ca-preso cũu rotibajuparã sacerdote maja ʉpaʉ jãa,
cʉ̃ mena macana mena.
19 To bairo na cá-átibato quena preso ca-ãna tʉpʉ ca-ejayupʉ Dio tʉ macacʉ ti ñamina.
Ti ñamina eja,
preso jope turiquere pãa,
apóstol majare na ca-jʉgo butiyupʉ.
20 Na jʉgo buti,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Dio wiipʉ aánaja.
Camajare to ca-ãnare Jesucristo ye quetire nipetiro na buioya.
“Noa Jesúre ca-apiʉjagarãre caroaro catíriquere mʉja joogʉmi,”
na ĩi buioya to ca-ãnare,
na ca-ĩiñupʉ Dio tʉ macacʉ.
21 To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro apii presopʉ ca-ãnana buti,
ca-bujuri paʉ ca-anopʉ Dio wiipʉ cá-aácoajuparã.
Dio wiipʉ aá,
Jesucristo ye quetire to ca-ãnare na ca-buio jʉgoyuparã yua.
To bairo na ca-bairi paʉ sacerdote maja ʉpaʉ,
cʉ̃ mena macana mena,
Israel maja cabʉcʉrã mena ca-neñapoyuparã.
Neñapo,
polisíare presopʉ na ca-bipe cũbatanare apóstol majare na ca-jee atí rotiyuparã.
22 To bairi polisía cá-aájuparã presopʉ.
Aá,
preso wiipʉ jãa,
ti arʉare pãa,
na ca-bipe cũbatanare ca-bʉgaquẽjuparã.
To bairi na ca-mano tʉjʉrã ca-neñaporã tʉpʉ ca-tunucoajuparã.
23 Tunu eja:
—Nare jã macabapʉ.
Preso wii caroaro bipericaro,
na ca-preso bipe cũuricarãre ca-tʉjʉ coterã to ca-tʉjʉnucu coterãre na jã tʉjʉwʉ.
Na tʉjʉ,
pãa,
jãa átiri,
na jã macabapʉ.
To bairo caroaro bipe cotericaro to ca-anibato quena na jã bʉgaquẽpʉ mʉja ca-preso bipe cũu rotibatanare,
na ca-ĩiñuparã polisía.
24 To bairo na ca-ĩrijere apirã Dio wii coteri maja ʉpaʉ,
sacerdote maja ʉparã mena seeto api acʉari ca-tʉgooñañuparã.
“¿Dope bairo na baiyuparí?”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
25 To bairo na ca-ĩi tʉgooñari paʉna apeĩ ca-ejayupʉ.
Ejaʉ:
—Presopʉ mʉja ca-bipe cũubatana Dio wiipʉ camajare buiorã áama,
na ca-ĩi buioyupʉ.
26 To bairo cʉ̃ ca-ĩi buiorije apii Dio wiipʉ cá-aácoajupʉ Dio wii coteri maja ʉpaʉ polisía maja mena.
Dio wiipʉ aá,
apóstol majare na ca-jee ajuparã na ca-jeniñapa arʉapʉ tunu.
Rooro nare átiquẽnana na ca-jee ajuparã,
camajare na uwibana.
“Na maibʉjarãma mani ca-ñeebaenare.
Na mani ca-quẽata camaja mani punijiniri ʉ̃ta rupaa mena mani ree jĩaborãma,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
27 To bairi apóstol majare na jee atí,
to ca-neñaporã recomacapʉ na tʉjʉnucu roti,
to bairo na cá-áto oco bairo na ca-ĩi tutiyupʉ sacerdote maja ʉpaʉ:
28 —“Jesú cʉ̃ ca-bairique camajare na buio janacõaña,”
cariapena mʉjaare jã ca-ĩibapʉ.
Jã mʉja ca-apiʉjaquẽto Jerusalén macana nipetiro apima mʉja ca-buiori wamere.
Jã quenare,
“Ca-bai buiyebʉjawã naa,
Jesúre ca-jĩa rotiricarã aniri,”
jã mʉja ĩi.
29 To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩiñupʉ Pedro jãa:
—“Buio janacõaña,”
jã mʉja ca-ĩrijere jã ca-apiʉjaata Diore jã bai botioborã.
To bairi Dio macare ca-apiʉjaparã jã ãa,
na ca-ĩiñuparã Pedro jãa.
30 —Jesúre yucʉ pãipʉ na mʉja ca-papua jĩa rotiwʉ aperãre.
To bairo mʉja ca-papua jĩa rotirique to ca-anibato quena Dio mani ñicʉ jãa na cá-áti nʉcʉbʉgoricʉ maca cʉ̃ ca-tunu catíoyupi tunu.
31 Cʉ̃ tunu catíori cʉ̃ tʉpʉ cʉ̃ ca-ne aájupi Dio.
Cʉ̃ tʉpʉ ne aá,
Caʉpaʉ cʉ̃ ca-cũuñupi camajare ca-catíopaʉre,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
—To bairi mania Israel maja caroorije mani cá-átiere jʉtiritiri mani ca-tʉgooñarije mani ca-wajoaata mani majiriobojagʉmi Dio caroorije mani cá-átiere.
32 To bairo Jesucristo cʉ̃ ca-bairiquere ca-buiorã jã ãa.
Dio cʉ̃ ca-aniere cʉ̃ Espíritu Santo maca jãare ca-majioʉ ãmi,
Diore ca-apiʉjarã jã ca-ano maca.
To canacãʉna cʉ̃re ca-apiʉjarãre na joomi Dio cʉ̃ Espíritu Santore,
na ca-ĩiñupʉ Pedro.
33 To bairo Pedro na cʉ̃ ca-ĩrijere apirã seeto ca-api punijiniñuparã to ca-neñaporã.
Punijini,
“Na ca-jĩa reepe ãa,”
ca-ame ĩiñuparã.
34 To bairo na ca-ame ĩri paʉ yua ca-wamʉ nʉcañupʉ jicãʉ ca-neñaporã mena macacʉ,
na buiogʉ.
Gamalié ca-wamecʉjupʉ.
Fariseo majocʉ ca-añupʉ.
Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucarique caroaro ca-majii ca-añupʉ.
To bairi camaja nipetirã,
“Ca-ñuʉ ãmi Gamalié,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã naa.
To bairi cʉ̃ wamʉnʉcari:
—Jesú buerã ca-ãnana na buti aáparo mai,
ca-ĩiñupʉ.
Na ca-apiquẽtopʉ ʉparãre apeye na buiogʉ to bairo ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro polisía na jʉgo buti aá,
na cá-áto bero oco bairo ca-neñaporãre na ca-ĩiñupʉ Gamalié:
35 —Mʉjaa,
Israel macana ati maja nare mʉja cá-átipe caroaro tʉgooñaña mʉjaa.
36 Tirʉmʉpʉ Teuda ca-wamecʉcʉ,
“Ca-majii majuu yʉ ãa,”
ca-ĩinucubajupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro caʉmʉa cuatrociento majuu cʉ̃ mena aninemogarã ca-baibajuparã.
To bairo na ca-bairo camaja aperã maca Teudare cʉ̃ ca-jĩa rocacõañuparã.
To bairo cʉ̃ na ca-jĩa rocaricaro bero cʉ̃ yarã ca-anibatana cá-aá bate peticoajuparã.
Cabero,
“Cʉ̃ ca-buiorije ñuuquẽjupa,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã camaja yua.
37 Cʉ̃ bero tunu apeĩ Juda,
Galilea macacʉ,
cʉ̃re bairona ca-baiyupʉ.
Caʉparã camajare na ca-cõoñari rʉmʉrina,
“Caʉparãre na mani quẽto,”
ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro capaarã camaja cʉ̃ mena ca-aninemogayuparã.
To bairo cʉ̃ na ca-bainemorije to ca-anibato quena aperã cʉ̃ ca-jĩañuparã cʉ̃ quenare.
Cʉ̃re ca-aninemobatana cʉ̃ na ca-jĩaricaro bero cá-aá bate peticoajuparã na quena.
38 Yucʉ roquere ati maja Pedro jãare rooro na átiqueticõaña.
Na buucõaña.
Atie camajare na ca-buio teñarije na majuuna na cá-áti tʉgooñarije to ca-ãmata yoaro mee peticoagaro.
Camaja majiritigarãma atie quenare Teuda,
Juda ca-anibatana na ca-baibataje na ca-majiritiricarore bairona.
39 Dio maca na cʉ̃ ca-buio rotirijere na ca-ĩrije to ca-ãmata nare mʉja mata majiquetigarã.
Dio macare mʉja bocateeborã,
na ca-ĩiñupʉ Gamalié ca-neñaporãre.
40 To bairi:
—Jaʉ,
cariape mʉ ĩi mʉa,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã Gamaliére.
To bairo cʉ̃ ĩi,
ca-pii ejooyuparã Jesú cʉ̃ ca-buericarãre tunu.
Na pii ejoo,
polisía majare na ca-bape rotiyuparã.
Na bape roti,
nare na ca-bape yaparoro:
—To cõona Jesú cʉ̃ ca-bairiquere buio janacõaña,
na ĩiba,
to cõona na ca-buuyuparã Pedro jãare yua.
41 To bairo na cá-áto caʉparã na ca-neñapo jeniñarica arʉa ca-ãnana ca-buticoajuparã.
Buti,
ca-wariñuuñuparã Jesú ye quetire na ca-buiorije wapa nare na ca-baperique to ca-anibato quena.
—Ñuubʉjami Dio.
Jesú ye quetire na buioato ĩi mani ca-bejeyupi Dio,
ca-ĩi wariñuuñuparã.
42 To bairi Dio wiipʉ,
“Jesú camajare na ca-netooʉ ãmi,”
ca-ĩrijere ca-buiocõa aninucuñuparã.
Na ya wiiri quenare neñapori ca-buiocõa aninucuñuparã,
caʉparã,
“Janacõaña,”
na ca-ĩrije to ca-anibato quena.