Pedro y Juan delante de las autoridades
4
To bairo Pedro,
Juan camajare na ca-ĩi wadari paʉ majuu ca-ejayuparã na tʉpʉ sacerdote maja,
apeĩ Dio wii coteri maja ʉpaʉ,
aperã saduceo maja.
2 Na maca Pedro,
Juan mena camajare na na ca-buiorijere booquetiri ca-punijiniñuparã.
Oco bairo Pedro,
Juan mena camajare ca-buioyuparã:
“Bai yajiri bero ca-tunu catíyupi Jesú.
To bairi mani maji.
Mani ca-bai yajiro beropʉ tunu catírique ãa mani camaja quenare,”
ca-ĩi buioyuparã Pedro,
Juan mena.
3 To bairi ti wamere camajare na ca-buioro booquetiri na ca-ñeeñuparã.
Na ñee,
meere canaiori paʉ ca-ano presopʉ na ca-cũuñuparã,
“Bujiyʉpʉ na mani jeniñagarã,”
ĩirã.
4 Aperã maca capaarã majuu Jesú ye quetire Pedro,
Juan na ca-buioro ca-apiʉjayuparã.
To bairi ca-apiʉjarã caʉmʉa jetore nare na ca-cõoñaata jicã wamo canacã mil majuu ca-añuparã.
5 To bairi ape rʉmʉ ca-ano ti macapʉ Jerusalén'pʉ ca-neñapoyuparã caʉparã,
cabʉcʉrã,
judío majare cabuerã nipetiro yua.
6 Na mena ca-añupʉ sacerdote maja ʉpaʉ quena,
Aná ca-wamecʉcʉ.
Aperã quena Caifá,
Juan,
Alejandro,
aperã nipetirã sacerdote maja ʉparã yarã quena na mena ca-neñapoyuparã.
7 Neñapori Pedrore,
Juan're na recomacapʉ tʉjʉnucu roti,
oco bairo na ca-ĩi jeniñañuparã:
—¿Dope bairo anire cá-aá majiquetibaecʉre cʉ̃ mʉja netoo majirí?
¿Ñamʉ maca to bairo mʉjaare cʉ̃ áti rotirí?
na ca-ĩi jeniñañuparã.
8 To bairo na ca-ĩi jeniñaro Pedro Espíritu Santo cʉ̃ ca-tutuarije mena yeri ocabʉtiri oco bairo camaja ʉparãre cabʉcʉrãre na ca-ĩi buioyupʉ:
9 —Cá-aá majiquetibaecʉre caroa wame cʉ̃re to ca-bairo jã cá-átiere tʉjʉrã jãare mʉja ñee wʉ,
¿dope bairo bairi cʉ̃ netotí?
ĩirã.
10 To bairo jã mʉja ca-jeniñaro mʉja nipetirãre Israel macanare mʉjaare yʉ buiopa.
Ani cá-aá majiquetibaecʉre Jesucristo Nasaré macacʉ cʉ̃ ca-majirije mena anire cʉ̃ catíoyawĩ.
Jesúre na mʉja ca-papua jĩa rotirique to ca-anibato quenare Dio maca cʉ̃ ca-tunu catíoyupi.
11 Tirʉmʉpʉ Dio ye quetire buiori majocʉ to bairo Jesúre cʉ̃ mʉja ca-booquetipere ca-ĩi buio jʉgoyeyeyupi atiere ca-ĩi ucaricʉ:
Mʉjaa ʉ̃ta wii quenoorã jicã ʉ̃taa,
“Atia ñuuquẽe.
Tiare jã booquẽe,”
mʉja ca-ĩiwʉ.
To bairo mʉja ca-ĩrije to ca-anibato quena aperã maca tia mʉja ca-rocaricarena ca-cũu jʉgoyupa apeye ʉ̃ta rupaa cũugarã jʉgoye.
“Atia ʉ̃taa ñuu majuucõa,”
ca-ĩiwã aperã,
mʉja ca-booquetacarena.
To bairi ʉ̃taa wii quenoori maja na ca-booquetatore bairona Cristore mʉja booquetigarã.
Aperã maca tiare ca-ñuurica na ca-cũu jʉgoricarore bairona Dio ca-cũuñupi Cristore Caʉpaʉ majuu,
ca-ĩi buio jʉgoyeyeyupi Dio ye quetire buiori majocʉ ca-aniñaricʉ maca.a
12 To bairi Jesucristo jeto ãmi camajare ca-catío majii.
Nii majuu manire ca-catíoʉ apeĩ jooquẽemi Dio ati yepapʉre,
na ca-ĩiñupʉ Pedro.
13 To bairo Pedro,
Juan mena yeri ocabʉtiri na ca-ĩi buioro,
ca-api acʉacoajuparã caʉparã ca-neñaporã maca.
—¡Ago name!
Judío maja mani ca-neñapo buerica wiipʉ ca-buericarã aniquetibana quena caroaro buio majima.
To bairi Jesú mena ca-anieparã ãnama,
ca-ame ĩiñuparã sacerdote maja ʉparã jãa.
14 To bairi cá-aá majiquetibatacʉ,
meere ca-ñuʉpʉ na mena cʉ̃ ca-tʉjʉnucuro maca,
“Jocarã mʉja ĩi,”
na ca-ĩi majiquẽjuparã.
15 To bairi Pedrore,
Juan're na ca-buti rotiyuparã mai na ca-neñapo ame jeniñari arʉapʉ,
na jeto ame wadapenigarã.
Na buti roti,
oco bairo ca-ame ĩi wadapeniñuparã:
16 —¿Dope bairo Pedrore,
Juan're na mani ánaatí?
“Ati wame ca-acʉori wame átiyayupa naa,”
ĩi majima Jerusalén macana nipetirã.
Mani maca,
“Jocarã mʉja ĩi,
baiquẽjupa,”
na mani ĩi majiquẽe.
17 To bairi,
“Jesú cʉ̃ ca-bairique to cõona camajare na buio janacõaña,”
na mani ĩi tutigarã,
aperã capaarã atie quetire ca-apiʉjarã aninemorema ĩirã,
ca-ame ĩiñuparã.
18 To bairo ame ĩi yaparo na ca-pi jooyuparã Pedrore,
Juan're.
Na pijo,
oco bairo na ca-ĩibajuparã:
—Jesú cʉ̃ ca-bairiquere to cõona camajare na buio janacõaña mʉjaa.
19 To bairo na ca-ĩiro:
—Jãare mʉja ca-buio jana rotirijere mʉjaare jã ca-apiʉjaata Dio macare jã bai netooborã.
To bairi tʉgooñaña mʉjaa.
Dio maca jã tʉjʉʉ,
¿dije jã cá-átipe cʉ̃ boocʉtí?
¿Cʉ̃ ye jã cá-átipere cʉ̃ boocʉtí?
o ¿mʉja ye macare jã cá-átipere cʉ̃ boocʉtí Dio?
Booquẽcʉmi.
20 To bairi Jesú cʉ̃ ca-ĩiepere,
cʉ̃ cá-átiepere jã ca-tʉjʉepere jã buio jana majiquẽe,
na ca-ĩiñuparã Pedro jãa.
21 To bairo na ca-ĩiro:
—Jesú cʉ̃ ca-bairique camajare mʉja ca-buio janaquẽpata mʉjaare jã popiyeyegarã,
na ca-ĩi tutinemoñuparã.
Aperã maca,
“Dio caroaro áami,”
ca-ĩiñuparã cá-aá majiquetibatacʉ cʉ̃ ca-netorije tʉjʉri.
To bairi to ca-neñaporã maca Pedro jãare,
“Ñee caroorije wapa nare ca-popiyeyepe ãa,”
ca-ĩi majiquẽjuparã.
To bairi presopʉ ca-ãnanare na ca-buuyuparã yua.
22 cá-aá majiquetibatacʉ Dio cʉ̃ ca-netooricʉ cuarenta canacã cʉma netobʉjaroacã ca-cʉgoʉ ca-añupʉ cʉ̃a.
Los creyentes piden confianza y valor
23 To bairi Pedro,
Juan mena buti,
ca-tunucoajuparã na mena macana Jesúre ca-apiʉjarã tʉpʉ.
Na tʉpʉ aá,
nipetiro sacerdote maja ʉparã,
cabʉcʉrã nare na ca-ĩi buioriquere na ca-ĩi buioyuparã.
24 To bairo na ca-ĩi buiorijere apirã Jesúre ca-apiʉjarã nipetirã jicãrore bairona tʉgooñari Diore jeniri oco bairo ca-ĩiñuparã:
—Jã Ʉpaʉ Dio,
ʉmʉrecóo,
ati yepa nipetiro cá-átacʉ mʉ ãa.
25 Tirʉmʉpʉ jã ñicʉ David ãnacʉ mʉre cá-áti nʉcʉbʉgoricʉ mʉ Espíritu Santo mena cʉ̃ mʉ ca-uca rotiro oco bairo ca-ĩi buio ucayupi mʉ Macʉ Jesúre rooro na cá-átipere:
¿Nope ĩirã judío maja ca-aniquẽna na cá-áti majiqueti wame jocarã,
“Jã átigarã,”
na ĩibajuparí?
¿Nope ĩirã aperã quena Diore na ĩi punijinití?
26 Neñapori,
“Manire cʉ̃ ca-rotipe mani booquẽe.
Cʉ̃ mani rocagarã,”
ca-ĩibajupa maca ʉparã.
“Dio cʉ̃ ca-cũricʉ Cristo quenare mani booquẽe,”
ca-ĩibajupa,
ca-ĩi ucayupi David ãnacʉ.b
27 ’Cʉ̃ ca-ĩi ucarica wamere bairona áama yucʉra,
Diore ca-ĩi nʉcʉbʉgoyuparã.
—Ati macapʉ to bairona ca-neñapowã,
ca-ñuʉre mʉ Macʉ Jesúre mʉ ca-jooricʉre rocagarã.
Ʉpaʉ Herode,
Ʉpaʉ Ponsio Pilato quena,
Israel macana mena,
aperã mena ca-neñapowã,
Jesúre booquẽna cʉ̃ na ca-rocapere wadapenirã.
28 Meere ca-jʉgoyepʉna,
“To bairona rooro átigarãma,”
mʉ ca-ĩiñupa,
ca-majii aniri,
Diore ca-ĩi wada nʉcʉbʉgoyuparã.
29 —To bairi yucʉacã,
“Janacõaña,”
jãare na ca-ĩi tutiejere mʉ apii.
To bairi jãare átinemoña.
Yeri tʉgooña ocabʉtiriquere jã jooya,
na uwiquẽnana mʉ ye quetire jã ca-buio majiparore bairo ĩi.
Mʉ ca-boori wame jã átigarã,
mʉ ye quetire buiorã.
30 To bairo jãare átinemori,
camajare mʉ ca-tutuarijere na iñooña.
Ca-riarãre na netooña.
Ape wame quena,
ca-acʉori wame,
áti iñoorica wamere ája,
caroaʉ mʉ Macʉ Jesú cʉ̃ ca-tutuarije mena,
Diore ca-ĩi wadayuparã.
31 To bairo Diore na ca-ĩi jeni nʉcʉbʉgo yaparoro na ca-neñapori wii ca-nanaañupe.
To bairo to ca-nanaari paʉna Espíritu Santo seeto majuu ti wiipʉ ca-ãna napʉ ca-aninemo ejayupʉ.
To bairi Espíritu Santo seeto majuu napʉ cʉ̃ ca-aninemo ejaro uwi tʉgooñarique manona Dio ye quetire aperãre ca-buio ocabʉtiyuparã.
Todas las cosas eran de todos
32-35 To bairi uwiquẽnana,
“Jã Ʉpaʉ Jesú cʉ̃re na ca-jĩaricaro bero ca-tunu catíyupi,”
ca-ĩi buio ocabʉtiyuparã.
Apóstol majare Espíritu Santo majirique,
wariñuurique quenare na ca-jooyupʉ.
To bairo na cʉ̃ ca-jooro nipetirã Cristore ca-apiʉjari poa macana jicãrore bairona ca-tʉgooñarique cʉjuparã.
Jicãʉ ucʉ̃ na yaʉ,
“Yʉ yere yʉ maibʉja,”
ca-ĩi ajuyaʉ ca-maañupʉ.
To canacãʉna na yere ca-ame ricawoyuparã na yarã ca-cʉgoquẽnare.
Wiiri ca-cʉgorã,
yepari quenare ca-cʉgorã ca-ãna quena aperãre ca-nuniñuparã,
niyerure jeegarã.
Niyerure jee,
apóstol maja Jesú buerã ca-ãnanare na ca-jooyuparã,
“Mani mena macana ca-cʉgoquẽnare na ricawoya,”
ĩirã.
To bairo na cá-áto na mena macana ñee ca-macaquẽjuparã.
36 Jicãʉ to bairo cá-ácʉ ca-añupʉ José ca-wamecʉcʉ.
Levita poa macacʉ ca-añupʉ.
Chipre na ca-ĩri paʉ ca-buiaricʉ ca-añupʉ.
Apóstol maja “Bernabé” cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
Na ye mena “aperãre tʉgooña ocabʉtiriquere ca-joʉ” ĩrica wame ãa.
37 Cʉ̃a José jicã yepa oterica yepa aperãre nuni,
niyeru ca-jeeyupʉ.
Niyeru jee átiri,
apóstol majare na ca-jooyupʉ,
mani mena macana ca-cʉgoquẽnare na mʉja ricawowa ĩi.