Yesus-a rara vou beten-a kariritai disaipel
(Matyu 6.9-15; 7.7-11)
11
Umo raꞌa Yesus-a kanoi kakei boko raꞌa ya beten-a karao.
Beten-a karao ven ya disaipel raꞌa kairai roa veka,
“Biapako,
to rara vou beten-a nemao namiritami veka Cha Jon Baptais kariritai disaipel yaꞌa.”
2 Ya Yesus-a kairai roiy veka,
“Taim beten-a nopao,
keta nopirai veka,
‘Ma Tata,
awoꞌo mema koholi.
Namin kingdom mema noraro.
3 Umo mowmow aokorom-a namomi ke nuinyia iu umo voro.
4 Ta sin memi emaremare ero,
ta namapereuki,
ku vou korao veka,
sin yei beiyo epaopomi kemirokomeriki.
Ta via namin ke traim-a nokai imi vai.’ ”
5 Ya kairai roiy vova veka,
“Bo bio raꞌa romopu kura raꞌa yaꞌa nakei,
keta nyeko nopana ya nanoi nairai roa veka,
‘Kura nena,
beret 3-pla namona voꞌo.
6 Ero korao veka,
bo kura nena kakai ina ta nena ao va via raꞌa anere ke naonoa nara vai.’
7 “Kopei kura ve kakei oꞌro kairai roa veka,
‘Via bo pako va namona vai,
memi bo kamo va kemitime ven ta nena awei mevova kemivovo ven.
Nena via kuinyia iu nanavariko ke ao va raꞌa nanoma vai.’ ”
8 Ya Yesus-a kairai roiy vova veka,
“Kanairainopu,
aka vou oꞌro ve via kuinyia iu navariko ke ao va raꞌa naoroa kura yaꞌa,
ke nariritaka veka yaꞌa kura yaꞌa vai.
Keta navariko ya naoroa,
ku vou korao veka,
awenari kura yaꞌa keta inyia nakei natere roa ao voro karererow ero.
9 “Kanairainopu,
aotere nopao keta nopuko;
noporenao keta nopupirike;
kamo nopu kirikiri keta noruriki ropu.
10 Ku vou korao veka,
beiyo mowmow aotere nepao keta neko;
bio naorenao keta napirike;
bio kamo nakirikiri keta kamo noruriki roa.
11 “Ta mopu aro aka,
bo raꞌa mopu nakei,
ta ma yaꞌa natere roa ba va raꞌa naoroa,
era aka keta uꞌu va naoroa vai?
12 O bo ma yaꞌa natere roa rukoko ru va naoroa,
era keta aropaiyao va naoroa vai?
13 Mopu aro aka pasin taipo koparepare.
Ta mopu kopu yarau revo row ao neman akai-ya nopiy mevova mopu.
Korao veka ta kuinyia iu nopu yarau revo veka,
Aka mopu kakei heven,
keta Holi Spirit-a naroiy aro inyia etere poa!”
Yesus eri Belsebul
(Matyu 12.22-30; Mak 3.20-27)
14 Yesus-a spirit taipo raꞌa karirikeuki reiya bia raꞌa.
Spirit emo,
roꞌo kokumo ta korao bia emo roꞌo keiya kumo.
Taim spirit taipo em korereiya,
ya bia emo a va kairai varu ya aro mowmow kepirike ta keririko toro.
15 Ta ovu yei kyirai veka,
“Bia emo spirit taipo inyia karirikei row kupuana ya Belsebul.a
Belsebul yaꞌa bia pepana yei spirit taipetaipe.”
16 Ovu yei aro ekepi taim evo kepake neropopeiya Yesus,
ta ketere poa ke mirakol raꞌa vou heven-a narao ke neyarau veka kupuana em God-a kaoroa.
17 Yesus-a kayarau ven ao voro inyia ekinakinao ro,
ta kairai roiy veka,
“Bo aro kingdom raꞌa nyiawetari ya roma nepao varuvaru,
kingdom emo keta nobagarap.
Bo aro oꞌro moikera nyiawetari ya roma nepao varuvaru,
aro oꞌro emo keta nebagarap.
18 Kopei bo aro ya Satan-a nyiawetari ya roma va nepao varu varu,
kingdom yaꞌa keta nuinyia nokupuana norao vekaipe?
Awirai ve kanairai,
ku vou korao veka,
mopu kopirai veka nena inyia spirit taipetaipe kanaririkeiki row kupuana ya Belsebul.
19 Kamairai veka kupuana ya Belsebul ta spirit taipetaipe inyia kana ririkeiki.
Kopei kanatere noma,
aro voro pa epikepu ero,
to kupuana ya nape keko ta spirit taipetaipe keririkeiki?
Korao veka ta aro mopu veku keta nepiritapu veka awirai mopu via awakai.
20 Kopei bo spirit taipetaipe inyia nana ririkeiki row kupuana ya God,
ero kingdom ya God-a ya kokai ipu ven.
21 “Taim bia kuprapana raꞌa ao kuprapana nerinyia iya,
keta naorerariu revo oꞌro yaꞌa.
Ao mowmow yaꞌa keta nerinyia revo.
22 Kopei bia raꞌa nakupuana revo nakai roma naora iya bia emo,
keta ao kuprapana yaꞌa nakoreiya.
Ya ao mowmow vou oꞌro yaꞌa keta nawani nonoi roiy aro ovu.
23 “Bio via akekei ina,
ine kerena trotroru.
Bio via aro bombiam-a aopokere,
yaꞌa ta inyia kareroiy kenopi tin.”
Spirit taipo kakai varu
(Matyu 12.43-45)
24 Ya Yesus-a kairai vova veka,
“Taim spirit taipo narereiya bio raꞌa,
ta nanoi bo orove va naorenanao ke namalolo.
Taim naorenanao nonoi ta via bo raꞌa napirike,
keta yaꞌa veku nairai veka,
‘Nena keta nanoni varu oꞌro voro tija akan ero.’
25 Kopei taim nakai varu,
keta napirike veka oꞌro voro bo mo va keririki ta kyioropao ven.
26 Keta kopei nanoi spirit taipo 7-pla etaipo peiya revo ro,
nairinai nekape nekepi oꞌro voro.
Bia emo tija ama pirikeiya ataipo ero,
mare keta yaꞌa nanoi nataipo revo.”
Aro nape kuinyia iu ova noroꞌoi revo
27 Taim Yesus-a awirai em kairai,
bia bom raꞌa kokei iꞌiy aro bombiam prumo kweika ta kuirai veka,
“Bia bom voro koavema ero ta toꞌo va koroma ero kuinyia iu ova noroꞌow.”
28 Ta Yesus-a kairai row veka,
“Koneman revo keta nemirai veka,
aro awirai ya God-a kepia rivo ta pa kepekeiya ero,
kuinyia iu ova noroꞌoi.”
Mak ya profet Jona
(Matyu 12.39-42)
29 Taim evo,
aro bombiam prumo inyia kekape vova ta namba yei aro ekepi emo kokoiko.
Ya Yesus-a kairai roiy veka,
“Aro bombiam mare voꞌo pasin taipetaipe akai-ya keparepare.
Ketere pona mak-a raꞌa nanao ke noriritai veka kupuana ya God-a kuinyia ina.
Ta nena via kuinyia iu mak-a raꞌa nanao ke nepirike.
Bauni!
Ta nepirike mak veka okamap roa profet Jona.b
30 Ao voro tija God-a karao roa profet Jona ero,
kariritai aro mataimon Ninive ke noriritai kupuana yaꞌa.
Korao veka ta,
Ma ya Bio minyiao kakei veka mak yei aro bombiam taim evo.
31 Kwin vou para Sautc ta novariko noroi taim God-a,
kot-a nareirao aro bombiam.
Kwin evo keta pasin taipo yei aro bombiam mowmow taim mare vo keta nuirirai.
Ero korao veka,
bia bom ve kokai revo kantri rarapa ke nopirikeiya Cha Solomon save neman yaꞌa norivo roa.
Kopei bia raꞌa save neman yaꞌa kotawoa Cha Solomon mare kakai.
32 Ta yei aro mataimon Ninive keta nekepi taim God-a,
kot-a nareirao aro bombiam.
Yei aro Ninive keta awirai-ya nyirirai row pasin taipo yei aro bombiam taim mare voꞌo.
Ku vou korao veka,
yei aro mataimon Ninive awirai ya profet Jona kerivo ya riꞌi va kerovoru.
Ta bia raꞌa katawoa profet Jona yaꞌa veku mare kakei ipu.
Lait vou reka
(Matyu 6.22-23)
33 “Beiyo raꞌa lam-a via aruri ta areroki o areroko uro meꞌri.
Lam-a ta kauveru kuinyia vatiron ke bo va ine noarareriki.
Bo beiyo nekape aꞌari kuinyia iu lait-a nepirike.
34 Ine mema ero,
ero lam vou reka mema.
Taim ine mema noneman,
reka mema keta nuri nau.
Kopei bo ine mema notaipo,
reka mema keta nororokeu.
35 Korao veka ta,
namaoremamiu revo.
Awenari lait voro kuinyia ima ero keta nororokeu.
36 Bo reka mema lait-a noruri nau ta kora vou via ororokeu,
reka mema keta noruri norao veka lam-a koruri ima.”
Ao taipo 6-pla keta nokai
(Matyu 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 20.45-47)
37 Taim Yesus-a awirai-ya kairai ven,
Farisi raꞌa katere roa nanoi aokorom-a nara iya oꞌro yaꞌa.
Ya kerai nopi oꞌro ya Farisi ve ya kanoi kakei tebol.
38 Ta Farisi ve kapirikeiya Yesus-a via eno pii va aniri ke aokorom-a nara,
ta inyia ova kakinakinao pako.
39 Kopei Biapako kairai roa veka,
“Mopu Farisi,
upuo rere urai nau kap mopu inyia pii va kopare kere niniu.
Ta romoꞌo kuro mopu,
rokope po pasin popoiye nau pasin taipetaipe akai.
40 Mopu aro ruru kowaun repu!
God-a ao va kararerare,
era upuo rere po kararerare o kuro rere kararerare minyiao?
41 Korao veka ta ao erinyia urai,
nopoiy beiyo ao owaunrei ke ao mowmow mopu keta noniniu.
42 “Mopu Farisi ova nopu kinao ke!
Ku vou korao veka,
aokorom-a kopuko erora mopu ta kopokere puru 10-pla.
Puru moikera po ta kopoa God.
Ta mopu via opao poiy revo beiyo ta operepova revo God.
Ao en po nopao ya lo ovu via nopepere minyiao.
43 “Mopu Farisi ova nopu kinao ke!
Ku vou korao veka,
inyia koperepow revo nokepi tatare sia erinyia oꞌro lotu.
Ta mopu inyia koperepoiy revo aro to neman-a nyirai popu ya eno nopei paraiyo maket.
44 “Mopu ova nopu kinao ke!
Ku vou korao veka,
mopu kopao veka matmat yei aro viri pirimakao va koriritao ta beiyo inyia kyiute tatared ta via eniniu iu ine ya God.”
45 Raꞌa yei saveman vou lo kairai roa Yesus veka,
“Ma Tikse,
taim awirai ve kamairai,
kamao reka koyomi.”
46 Ya Yesus-a kairaikire roa veka,
“Mopu saveman vou lo,
ova nopu kinao ke!
Ku vou korao veka,
mopu inyia nai-ya koperetatai beiyo ta via kuinyia iu nepoi.
Mopu veku via eno raꞌa operetaovo ta opu elpim yei.
47 “Mopu ova nopu kinao ke!
Ku vou korao veka,
mopu matmat yei profet-a inyia koparepare.
Ta aro apo mopu kepyei keviri.
48 Mopu pasin yei aro apo mopu kopu yarau ven.
Ta pasin ve kopiritai aro bombiam veka aro apo mopu arape epao ero,
koneman.
Ku vou korao veka,
profet-a kepyei keviri ta matmat yei koparepare.
49 Korao veka ta,
save neman ya God-a kuirai,
‘Nena keta profet awei aposel-a nanoiy.
Ovu yei profet awei aposel keta nepyei neviri ya ovu yei keta nepao poiy toro.’
50 Taim God-a meꞌri ve karao kokai kuinyia iu mare vo,
aro ve profet-a kepyei keviri.
Nai yei aro profet-a epyei eviri ero,
keta nokai iꞌiy aro mare vo.
51 Yei keta nai pako va neko veka profet-a kepyei keviri,
kostat revo Cha Abel kokai kuinyia iu Cha Sekaraia.
Ya kepyeiya Cha Sekaraia karai romoiy alta nau oꞌro ya God.
Awakai,
kanairai nopu.
Aro mare voꞌo keta nai vou ao en neko.
52 “Mopu saveman vou lo,
ova nopu kinao ke!
Ku vou korao veka,
ki vou bo vou save neman-a nopuko kopavo.
Mopu veku via onopi aꞌari ta yei aro kepake nenopi aꞌari,
rara koputipe papiy.”