Los de Israel que son salvos
11
To bairi Israel maja Diore apiʉjaqueti,
cʉ̃re bai netoo nʉca,
na ca-baibato quena na ca-ree majuuquẽjupi Dio.
Yʉ quena Israel maja yaʉ yʉ ãa,
cʉ̃ ca-reequetana mena macacʉ.
Abraham pãrami ani,
Benjamín cʉti poa macacʉna yʉ ãa.
2 Tirʉmʉpʉ Israel majare na ca-beje cũuñupi Dio cʉ̃ yarã ca-aniparãre.
To bairi cʉ̃ ca-bejericarãre na ca-reequẽjupi.
Dio ye queti ucarica pũuripʉ Elías Israel macanare Diopʉre cʉ̃ ca-ĩi wadajãriquere mʉja majirã.
3 Oco bairo na ca-ĩi wadajãñupi Diore:
“Yʉ Ʉpaʉ,
mʉ ye quetire buiori majare ca-jĩa ree peocõañupa.
Waibʉcʉrãre jã ca-jĩa joe buje mʉgobata tuturi quenare ca-reecõañupa.
Jicãʉna yʉ rʉja mʉre cá-áti nʉcʉbʉgonucuʉ yua.
Jicãʉna ca-rʉjaʉ yʉ ca-anibato quena yʉre macarã áama,
yʉ quenare jĩagarã.”
4 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii oco bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ Dio Elíare:
“Jicãʉ mee mʉ ãa yʉre cá-áti nʉcʉbʉgonucuʉ.
Siete mil majuu ãma yʉ yarã.
Aperã na majuuna na ca-wericʉ Baal ca-wamecʉcʉre ca-ñuu buequetana ãma,”
ca-ĩiñupi Dio Elíare.
5 To bairona bai ati rʉmʉri quenare.
Elías cʉ̃ ca-ãna yʉteapʉ jicãarã camajare Dio cʉ̃ ca-beje cũuricarore bairona ati rʉmʉri quenare na bejecõa aninucumi Dio cʉ̃ yarã ca-aniparãre.
Na bopaco tʉjʉri to bairo na bejecõa aninucumi yucʉ quenare.
6 Apeye unie caroa wame na cá-átie wapa mee na bejemi Dio camajare.
Na bopaco tʉjʉri na bejemi cʉ̃ yarã ca-aniparãre.
Apeye unie caroa wame na cá-átie wapare na cʉ̃ ca-bejeata na bopaco tʉjʉ mee átiboʉmi.
Caroa na cá-átie wapa maca aniboro.
7 Oco bairo ãa:
Israel maja,
“Caroarã ãma,”
Dio na cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉpere ca-boobajupa.
To bairo na ca-boobato quena,
“Caroarã ãma,”
na ca-ĩi tʉjʉquẽjupi Dio.
Jicãarã cʉ̃ ca-bejericarãre,
“Caroarã ãma,”
na ca-ĩi tʉjʉyupi Dio.
Aperã na majuuna cʉ̃ nʉcʉbʉgoqueticõari ca-amoorori manare bairo ca-api majiquẽna ca-añupa.
8 To bairona na ca-ãnaje cʉtiere ĩi ucarique ãa Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairi wame:
Cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgoquẽna macare cʉ̃ yere na ca-api majiquẽto na cá-ájupi Dio.
To bairo na cʉ̃ cá-átatore bairona ati rʉmʉri quenare to bairona na áami Dio cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgoquẽnare.
To bairi cʉ̃ ye quetire ca-api majiquẽna ca-amoorori manare bairona anicõama.
To bairo quena Dio cʉ̃ cá-átiere ca-tʉjʉ majiquẽnare bairona anicõama,
ĩi ucarique ãa.a
9 Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ quena oco bairo ca-ucayupi:
Na boje rʉmʉri macaje quena rooro nare to baiato.
Na popiye tamuocõato na ca-nʉcʉbʉgoquẽtie wapa.
10 Dio ye quetire ca-api majiquẽna na anicõato.
Capee popiye tamuorique nare to baiato,
ca-ĩi ucayupi Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ.b
La salvación de los que no son judíos
11 “Judío maja Cristore na ca-nʉcʉbʉgoquẽto na ree majuucõaricʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñaquetipe ãa.
“Cʉ̃ ca-netooquetiparã majuu ãma,”
ca-ĩi tʉgooñaquetipe ãa.
Na quenare na netoogʉmi Dio cʉ̃re na ca-bai netoo janaata.
Oco bairo majuu ãa.
Na ca-nʉcʉbʉgoquẽto judío maja ca-aniquẽna macare caroaro na átibojari nare cʉ̃ ca-popiyeyebopere na netoomi Dio judío maja ca-aniquẽnare.
To bairo caroaro na cʉ̃ cá-áto tʉjʉrã,
“Jã quena to bairona jã baigarã,”
ĩirãma judío maja tunu.
12 Judío maja Jesucristore na ca-bai netoo nʉcaro,
caroaro na cá-átibojaquẽjupi Dio.
To bairo na ca-bai netoorique jʉgori aperã judío maja ca-aniquẽna macare caroaro na cá-átibojayupi Dio.
To bairi netobʉjaro caroaro ani wariñuugarãma aperori macana judío maja na quena Jesucristore na ca-api nʉcʉbʉgoata.
13 Mʉjaa judío maja ca-aniquẽnare atiere oco bairije mʉjaare yʉ ĩi buio:
Cʉ̃ ye quetire ca-buiopaʉre yʉ ca-cũuwĩ Dio,
judío maja ca-aniquẽnare cʉ̃ buioato ĩi.
To bairo yʉre cʉ̃ ca-ĩi cũepe yʉ ye paarique cawatoa macaje me ãa,
yʉ ĩi tʉgooña.
14 To bairi yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjarã caroaro Dio mʉjaare cʉ̃ cá-átibojarijere tʉjʉrã jicãarã yʉ yarã judío maja na quena boogarãma mʉja ca-bairije cʉtiere.
Mʉja ca-bairije cʉtiere tʉjʉrã na quena apiʉjagarãma jicãarã.
Na ca-apiʉjaro na quenare netoogʉmi Dio.
15 Judío maja Jesucristore na ca-nʉcʉbʉgoquẽto caroare na ca-jooquẽjupi Dio,
aperã macare cʉ̃ yarã ca-aniparãre na cũugʉ.
Judío maja na ca-apiʉja nʉcʉbʉgoquẽtie jʉgori aperã macare caroa ãnajere na ca-jooyupi Dio.
To bairi judío maja maca na ca-apiʉjaro caroa majuu anigaro.
Na quena aperã mena Dio yarã capaarã cʉ̃ ca-cũurã mena caroa anicõa aninucuriquere bʉgagarãma ca-yajiboricarã anibana quena.
16 Oco bairo buio majiorica wame ãa cõorique mena:
Pan áta bʉrʉa macaje jicã bʉrʉaacã ca-ñuata ti bʉrʉa nipetirona ñuu peticõaro.
Yucʉ ca-nʉcori quena to ca-catíata ca-rʉpʉri quena catí peticõaro.
To bairi wame ãa judío majare.
Jã ñicʉ ca-ani jʉgoricʉ Abraham're,
“Ca-ñuʉ ãmi,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉyupʉ Dio.
To bairi cʉ̃ pãramerã quenare,
“Caroarã ãma,”
na ĩi tʉjʉgʉmi Dio,
Cristore ca-apiʉjarãre.
17 Jicãarã judío maja ca-ree ecooyupa Diore na ca-apiʉjaquẽtie wapa.
To bairi mʉja maca judío maja ca-aniquẽna maca Dio yere apiʉjari mʉja ca-bai wajoayupa judío maja Dio yarã na ca-aniboriquere.
To bairi mʉja quena nare bairona mʉja ca-baiyupa judío maja menare Dio yarã mena jicã majare bairona.
To bairi judío maja ca-aniquetana quenare Abraham pãramerãre bairo jetona ca-aniparãre mʉja ca-cũuñupi Dio mʉja quenare.
Jicã poa macana yʉ yarã na ãmaro ĩi ca-cũuñupi Dio cʉ̃ ye quetire ca-apiʉjarãre.
Judío maja,
judío maja mee quenare to bairona jicã poa macana cʉ̃ yarãre na ca-cũuñupi Dio.
18 To bairi Dio yarã cʉ̃ ca-cũricarã aniri,
“Judío maja netoro Dio cʉ̃ ca-mairã mani ãa,”
ĩi tʉgooñaqueticõaña.
Oco bairo maca tʉgooña majiña:
Judío majare ca-beje jʉgoyupi Dio caroa quetire ca-apiʉjaparãre.
Na jʉgori mʉja quena mʉja ca-apiʉjayupa Dio ye quetire.
To bairi,
“Judío maja netoro Dio cʉ̃ ca-mairã mani ãa,”
ĩi tʉgooñaqueticõaña.
19 Oco bairo mʉja ĩiborã:
“Aperã ca-ñuuquẽna Dio yarã ca-aniboricarãre na ca-reeyupi Dio judío majare,
mani maca Dio yarã mani ca-ani wajoaparore bairo ĩi.”
20 Cariape to bairo mʉja ĩirã.
Jesucristore na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto na ca-reeyupi Dio.
Mʉja quena Jesucristore mʉja ca-api nʉcʉbʉgoquẽpata cʉ̃ yarã ca-ãnare cũuquetiboricʉmi Dio mʉja quenare.
To bairi,
“Judío maja netoro Dio mena ca-ani majuurã mani ãa,”
ĩi tʉgooñaqueticõaña.
“Dio mena cawatoa ca-ãna mani ãa,”
ĩi tʉgooñari cʉ̃ nʉcʉbʉgoya.
21 Judío maja Dio yarã ca-anibatana cʉ̃re na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto na ca-reeyupi Dio.
Mʉja quenare to bairona mʉja reegʉmi mʉja ca-api nʉcʉbʉgoquẽpata.
22 Caroaro camajare cá-átibojaʉ ãmi Dio.
Caroaro cá-átibojaʉ anibacʉ quena tutuaro na popiyeyegʉmi caroorije cá-ánare.
To bairi na ca-reeyupi Dio cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgoquetanare.
Mʉja macare caroaro cá-átibojayupi Dio.
Cʉ̃re mʉja ca-api nʉcʉbʉgocõa aninucuata to bairona caroaro mʉja átibojacõa aninucugʉmi Dio.
Cʉ̃re mʉja ca-api nʉcʉbʉgocõa aninucuquẽpata roquere mʉja reegʉmi mʉja quenare.
23 To bairona judío maja Diore ca-ree ecooricarã na quenare caroaro na átibojagʉmi Dio na ca-bai netoo janaata,
Jesucristore na ca-api nʉcʉbʉgoata.
Dio cʉ̃ ca-rericarã na ca-anibato quena cʉ̃ yarãre na cũu majimi Dio tunu.
24 Mʉja maca judío maja mʉja ca-aniquetibato quena cʉ̃ yarã ca-aniparãre mʉja ca-cũuñupi Dio.
Judío maja maca Dio cʉ̃ ca-beje jʉgoricarã ãma naa.
To bairi cʉ̃ yarã ca-aniparãre na cũu majimi Dio judío maja quenare cʉ̃ ye quetire na ca-api nʉcʉbʉgoata.
La salvación final de los de Israel
25 Yʉ yarã,
atiere ca-jʉgoye camaja na ca-majiquetajere mʉjaare yʉ majiogʉ.
“Jã jeto Dio yarã,
cʉ̃ yere ca-majirã jã ãa,”
na ĩi tʉgooñaqueticõato ĩi atiere mʉjaare yʉ buiogʉ.
Ati rʉmʉrire judío maja Israel macana capaarã ãma Diore ca-apiʉjagaquẽna.
To bairona ca-apiʉjagaquẽna anicõa aninucugarãma.
To bairo na ca-bairo judío maja ca-aniquẽnare nipetirã Dio yarã cʉ̃ ca-bejericarã Jesúre na ca-api nʉcʉbʉgoro bero judío maja capaarã Diore apiʉjagarãma yua.
26 To bairo Diore na ca-apiʉjaro nare cʉ̃ ca-popiyeyebopere na netoobojagʉmi Dio Israel macanare nipetirã cʉ̃re ca-apiʉjarãre.
Tie Israel macanare Dio na cʉ̃ ca-netoobojapere oco bairo ĩi ucarique ãa:
Camajare ca-netoopaʉ Jerusalén'pʉ ca-ãnacʉ atígʉmi.
Jacobo ãnacʉ pãramerãre caroorije na cá-átiere reegʉmi.c
27 To bairo caroorije na cá-átiere na yʉ ca-majirioro tirʉmʉpʉ,
“To bairona mʉjaare yʉ átibojagʉ,”
yʉ ca-ĩieparore bairona yʉ átigʉ,
ĩmi Dio,
ĩi ucarique ãa.d
28 Judío maja caroa queti Jesucristo ye quetire bai netoobana Dio wapanare bairo ca-ãna ãma.
To bairo na ca-bairije jʉgori mʉja maca judío maja ca-aniquẽna maca Jesucristore mʉja ca-apiʉja jʉgoyupa.
Nemoopʉre na ñicʉ jãapʉre na ca-bejeyupi Dio judío majare cʉ̃ ca-mai tʉjʉparãre.
To bairi yucʉ quena na mai tʉjʉʉmi Dio judío majare,
cʉ̃ wapana na ca-anibato quena.
29 “Nare yʉ ca-bejewʉ yʉ ca-mai tʉjʉparãre,”
na ca-ĩiñupi Dio judío majare,
“Caroaro na yʉ átibojagʉ,”
na ĩi.
To bairo nare cʉ̃ ca-ĩi cũuriquere bairona na átibojagʉmi Dio,
cʉ̃ ca-ĩi cũuriquere ca-majiritiquẽcʉ aniri.
30 Ca-jʉgoye mʉja quena Diore ca-bai netoo nʉcarã mʉja ca-añupa.
Ati yʉtea ca-ano Dio judío maja cʉ̃re ca-bai netoo nʉcarã na ca-ano tʉjʉʉ mʉja macare ca-bopaco tʉjʉyupi.
31 Cabero to bairona baigaro judío maja quenare.
Ati yʉtea ca-ano Diore apiʉjaquẽema.
Cabero na quenare na bopaco tʉjʉgʉmi Dio.
Mʉjaare cʉ̃ ca-bopaco tʉjʉrore bairona na átigʉmi na quenare.
32 Jicãro cõo Diore mani ca-bai netoorije jʉgori ca-bai buicʉna mani ãa.
To bairi mani camaja nipetirãre jicãro cõona mani mai tʉjʉmi Dio ca-bai buicʉna mani ca-anibato quena.
33 Seeto majuu caroaro cá-áti maji netoʉ ãmi Dio.
Nipetirijere ca-maji peocõaʉ ãmi.
Cʉ̃ ca-tʉgooñarore bairo mani tʉgooña majiqueti majuucõa.
Cʉ̃ cá-átiere,
dope bairo cʉ̃ cá-átipe unie quenare mani tʉgooña peo majiqueti majuucõa.
34 To bairi wamena oco bairo ĩi ucarique ãa Dio Wadariquepʉ:
Jicãʉ ucʉ̃ mácana mani Ʉpaʉ Jeová cʉ̃ ca-tʉgooñarijere ca-majii máni majuucõami.
Jicãʉ ucʉ̃ mácana,
“Oco bairo maca cá-átipe ãa,”
Diore ca-ĩi majii máni majuucõami.e
35 Noa,
“Yʉ wapamoomi Dio,
apeye uniere cʉ̃ yʉ ca-joorique wapa,”
ĩi majiña maa.f
36 Ati ʉmʉrecóo macaje nipetiro cʉ̃ cá-átaje jeto ãa.
Cʉ̃ jʉgori nipetirije ati ʉmʉrecóo macaje bainucu.
Nipetirije cʉ̃ ca-cʉgo wariñuupe jeto ãa.
To bairi cʉ̃re mani áti nʉcʉbʉgocõa aninucugarã Diore.
Amén.