Pablo es enviado a Roma
27
Cabero ʉpaʉ Festo cʉ̃ mena macana jãa oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
“Pablore romano maja ʉpaʉ César tʉpʉ Italia yepapʉ cumuapʉ cʉ̃ mani joorã,”
ca-ame ĩiñuparã.
To bairi Pablore aperã presopʉ ca-ãna quenare jicãʉ polisía maja ʉpaʉre Julio ca-wamecʉcʉre ca-cote aá rotiyuparã nare Italiapʉ na cá-aáto.
“Augusto” na ca-ĩri poa polisía mena macacʉ ca-ãmi Julio.
To bairi yʉ Lucas yʉ quena Pablo mena yʉ cá-aápʉ.
2 To bairi jã ca-eja jãawʉ Adramitio ca-wamecʉti maca macá cumuapʉ,
Asia yepa macá macari cá-aátia.
Aristarco ca-wamecʉcʉ Macedonia yepa Tesalónica ca-wamecʉti maca macacʉ jã mena cá-aámi.
3 To bairi Cesareapʉ ca-ãnana buti aána ape rʉmʉ Sidón ca-wamecʉti macapʉ jã ca-ejawʉ.
Topʉ jã ca-ejaro Julio polisía Pablore cʉ̃ ca-cotei cʉ̃ mai tʉjʉri to macana Pablo yarã tʉ cʉ̃ ca-tʉjʉ teña rotiwĩ,
cʉ̃ ca-boori wame cʉ̃ na joato ĩi.
4 Cabero ti macapʉ ca-ãnana buti,
Chipre na ca-ĩri poa yucʉ poa jã ca-neto aápʉ seeto wino ca-papuqueti nʉgoa maca.
5 To bairi Cilicia,
Panfilia ca-wamecʉti yepari neto aána Lisia yepa Mira ca-wamecʉti macapʉ jã ca-ejawʉ yua.
6 Ti macapʉna polisía maja ʉpaʉ ape cumua Alejandría na ca-ĩri maca macá cumua Italia yepapʉ cá-aátiare bʉga ejaʉ jã ca-peni jãa rotiwĩ tiapʉ tunu.
7 Wino seeto ca-papu canamuro jʉgori capee rʉmʉri jã cá-aápʉ,
uwaro aá majiquetibana.
To bairi popiye mena Gunido ca-wamecʉti maca majuu jã ca-ejawʉ.
Mai to bairona wino jã ca-papu canamucõawʉ.
To bairi cariape jã ca-neto aá majiquẽpʉ.
To bairi apero maca,
Creta na ca-ĩri poa yucʉ poapʉ Salmo ca-wamecʉti peta tʉ maca cacõ nʉgoa maca jã cá-aápʉ,
wino seeto ca-papu canamuquẽto maca.
8 Salmo na ca-ĩri peta popiye mena neto aá,
jã ca-ejawʉ “Caroa Peta” na ca-ĩiropʉ.
Ti peta Lasea ca-wamecʉti maca tʉna ca-ãmʉ.
9 Yoaro jã ca-bairo maca,
meere,
petoacã ca-rʉjawʉ puebʉcʉ wino seeto to ca-papuparo jʉgoye.
To bairi seeto ca-uwiobʉjawʉ jã ca-neto aágaro yua.
10 To bairo ca-bairijere tʉjʉʉ Pablo na ca-ĩi buiobami:
—Mani ca-neto aápata uwiobʉja.
Ati cumua,
mʉja ca-jee aátie mani quena mani rua yajiborã.
To bairi atopʉ mani tuato mai,
na ca-ĩibami Pablo.
11 To bairo cʉ̃ ca-ĩrije to ca-anibato quena polisía maja ʉpaʉ maca Pablo cʉ̃ ca-buiorijere ca-apiquẽmi.
Ti cumua ʉpaʉ,
ti cumua ca-wetuʉ macare na ca-apiʉjawĩ.
12 Puera ti peta ca-ñuuquẽjupe.
To bairi capaarã ti cumuapʉ ca-jañarã ca-neto aágawã apero maca Fenice ca-wamecʉti macapʉ,
Creta na ca-ĩri poa macá peta ape petapʉ.
Ti peta macare wino seeto ca-papuquẽjupe.
“Topʉ puebʉcʉ mani netoogarã,”
ca-ĩibajuparã.
La tempestad en el mar
13 To bairi jĩabʉjana cacõ nʉgoa maca ca-papuro tʉjʉrã ti cumua paari maja,
“Fenicepʉre manire cá-aápe ãa,
meere,”
ca-ĩi tʉgooñawã.
To bairi ti poa tʉjarona jã cá-aápʉ.
14 Noo cõo meacãna jã cá-aáti paʉna wino seeto majuu ti poa cʉto maca jãare seeto ca-papu jʉgowʉ,
Noreste macaje na ca-ĩrije,
wʉjaʉ macaje netoro.
15 To bairi wino ti poa wijaropʉ jã ca-joowʉ ti ya ca-pairi ya recomacapʉ.
Wino cá-atí paʉpʉ dope bairo jã cá-aá majiquẽpʉ.
To bairi,
“To bairona to aácõato,”
jã ca-ĩiwʉ.
16 To bairona wino jãare to ca-jooro aána,
jã ca-ejawʉ jicã poaacã Clauda ca-wamecʉti poapʉ.
Eja,
jã ca-neto aápʉ seeto wino ca-papuqueti nʉgoa maca.
Ti cumua ʉjaro jia turica ca-ãmʉ cumua õcaacã,
ca-pairica to ca-ruaro na ca-rua yajiquetiparore bairo na ca-eja jãapa.
Ti cumuare ca-pairicapʉ jã ca-tʉ̃ga jã joowʉ popiye menana.
17 Tiare tʉ̃ga jã joo yaparo ca-pairicare pũʉ rʉpore bairije ca-anie capaca wẽeri mena ca-jiawã,
watire ĩirã.
Cabero apero ca-yoaropʉ paputiro Sirte ca-wamecʉtopʉ mani papu joore ĩirã,
juti ajerire,
wino ca-papuro jãare to ne aáparo ĩirã,
na ca-yoorica ajerorire ca-popio ruiowã.
To bairona wino jã ca-joocõawʉ.
Na ca-ruioro bero wino caroaroacã to mácana jãare ca-papu joowʉ yua.
18 Ape rʉmʉ tunu wino to bairona ca-papuro apeye unie na ca-jee aábatajere to cõona ca-ree rʉgo jʉgowã,
cumua to pamʉnemoato ĩirã.
19 Itia rʉmʉ cá-aáto wino ca-papu janaquẽto tʉjʉbana to cõona ti cumua ca-anibataje na majuuna nipetirijere ca-ree rʉgowã.
Juti ajeri,
ti ajeri yogarã na ca-nʉcobata yucʉ,
juti ajeri yogarã na ca-tʉ̃ga pua nʉcobata wẽeri nipetirijere ca-ree rʉgocõawã yua.
20 Capee rʉmʉri muipu ca-ajiquẽmi.
Ñami quenare ñocoa quena ca-bauquẽma.
To bairi ¿noo riape mani aánaatí?
jã ca-ĩi majiquẽpʉ.
Wino quena to bairona ca-papucõa ãmʉ.
To bairi,
“Rua yajirã mani bai.
Dope bairo mani bai catí majiquẽna,”
jã ca-ĩi tʉgooñabapʉ.
21 Yoaro ca-ʉgaquẽna jã ca-ano Pablo wamʉnʉcari oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—Cretapʉ mʉjaare yʉ ca-ĩibae wame yʉ mʉja ca-apiʉjape anibajupa.
Topʉna mani ca-anicõaata cumua rooye tuaqueti,
cumua macaje quena yajiqueti baiboricaro.
22 To bairo mani ca-bairije to ca-anibato quena uwiquẽja,
na ca-ĩiwĩ Pablo.
—Jicãʉ maca mani yajiquetigarã.
Cumua jeto yajigaro.
23 Yʉa Diore cá-áti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ãa.
Cʉ̃a yʉ Ʉpaʉ ãmi.
Mepʉ macá ñami Dio tʉ macacʉ ángel jicãʉ yʉ tʉpʉ buia ejawĩ.
24 Oco bairo yʉ ĩi buiowĩ:
“Pablo,
uwiqueticõaña.
Dio cʉ̃ mʉ ca-jenirijere caroaro apimi.
To bairi romano maja ʉpaʉre mʉ ca-bairi wamere cʉ̃ mʉ jeniña beje rotigʉ.
To bairi mʉ mena ca-ãna nipetirã ca-rua yajiborã anibana quena caroaro mʉja neto peticõagarã jicãʉ yajiricaro mano,”
yʉ ĩiwĩ.
25 To bairi tʉgooña ocabʉtiya mʉjaa.
Dio cʉ̃ ca-ĩietore bairona baigaro.
Tiere yʉ api nʉcʉbʉgo.
26 Noo yucʉ poa ca-anopʉ wino mani papu joogaro,
ca-ĩiwĩ Pablo.
27 Cretapʉ ca-ãnana pʉga semana jã cá-aáto bero to bairona wino jã ca-papu joocõawʉ mai Adria ca-wamecʉti ya ca-pairi yapʉre.
To cõo ñami recomaca ca-ano ti cumua paari maja,
“Yucʉ poa ca-ani paʉpʉ ejarã mani ána,”
ca-ĩi tʉgooñawã.
28 To bairi ¿noo cõo to ʉ̃cʉabajuparí?
ĩirã ca-rupa wẽe mena ca-ruu joo cõoñawã.
To bairo átiri,
“Treinta y seis metro cõo ʉ̃cʉaro ãa,”
ca-ĩi tʉjʉ majiwã.
Caberobʉjaacã ca-ruu joo cõoñawã tunu.
Veintisiete metro cõo ca-ʉ̃cʉaro tʉjʉrã ca-majiwã yua.
29 Mai ñami ca-ano maca ʉ̃ta yojopʉ mani roca ture ĩirã bapari canacã pãiri come pãiri ca-nʉcʉri pãirire ti cumua ca-weturo maca ca-rupa wẽeripʉ jia átiri ca-roca ñuawã,
cumua to aáqueticõato ĩirã.
Ati yaparo,
“yoaro mee ca-bujupe jã boobapa,”
ca-ĩiwã.
30 Cabero cumua paari maja,
“Yajirã mani bai,”
ĩibana cá-aá rutigabama.
To bairi cumuaacãre ne ruiori,
“Ca-wee jʉgoro maca come pãirire roca ñua jã jia tugarã,”
ĩitori tia mena jãare ca-bai weogabajupa,
“Mani jetona mani catígarã,”
ĩi tʉgooñarã.
31 Pablo maca to bairo na ca-baigaro tʉjʉʉ polisía maja ʉpaʉre,
cʉ̃ mena macanare:
—Cumua paari maja na ca-tua quẽpata jicãʉ maca mʉja catíquetigarã,
na ca-ĩiwĩ Pablo.
32 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã polisía maja ti cumuare jiarica wẽerire yije jure átiri na ca-ne peoricare ca-ne roca poo rocacõawã,
tiapʉre manire na aáweoqueticõato ĩirã yua.
33 Ca-bujuparo jʉgoyeacã Pablo na ca-ʉga rotiwĩ:
—Pʉga semana,
meere yerijãquẽna,
ʉgaquẽna mʉja ca-bairo ãa.
34 Ñigo riabana yapapuari mʉja catí majiquetiborã.
Jicãʉ maca mʉja yajiqueti majuucõagarã,
na ca-ĩiwĩ Pablo.
35 To bairo na ĩi,
pan ʉgarica rupaare nee,
nipetiro na ca-tʉjʉrona Diore,
“Ñuubʉja,”
cʉ̃ ĩi,
tiare pe bate,
ca-ʉga jʉgowĩ.
36 To bairo cʉ̃ cá-áto tʉjʉrã na nipetirã tʉgooña ocabʉti,
na quena wariñuurique mena ca-ʉgawã.
37 Ti cumuapʉ ca-ãna dosciento setenta y seis canacãʉna jã ca-ãmʉ.
38 Na ca-ʉgaro cõo ʉga yaparo ʉgarique ca-aniborique trigo poarire riapʉ ca-ree ñuacõawã,
cumua to pamʉ panemoato ĩirã tunu.
Se hunde el barco
39 Ca-bujuro yua ti cumua paari maja ti poa yucʉ poare ca-tʉjʉwã.
“¿Noo uno majuu mani anibajuparí?”
ca-ĩi tʉjʉ majiquẽma.
To bairo ĩi tʉjʉ majiquetibana quena paputiro jõa ca-anore ca-tʉjʉwã.
Ti paʉre tʉjʉ,
“Jõo mani ca-pã majiata to mani ma aágarã,”
ca-ame ĩiwã.
40 To bairi ca-jʉgoye come pãiri to tʉ̃ga ñeato ĩirã na ca-jia ree ñuariquere ca-yije jure reewã.
Wee turica pãiri na ca-jia ñeerique quenare ca-popiowã paputiro jõa pãa aágarã.
Cabero ca-wee jʉgoro macato juti ajerore ca-tʉ̃ga mʉgo yoowã tunu,
wino to papu joato ĩirã.
To bairo na cá-áto ti cumua paputiro cʉto maca cá-aápʉ.
41 Pãa aá,
ca-ʉ̃cʉaquẽto paputiro bua bui jã ca-peya pacoapʉ ca-wee jʉgoro maca.
Dope bairo cá-áti tʉ̃ga wʉo majiña mamʉ.
Tia ca-weturo maca ca-waticoapʉ paca ca-jabe turo yua.
42 Presopʉ ca-ñee ecooricarãre na ca-jee atánare polisía na ca-jĩa reegawã,
ti poapʉ baa eja rutirema ĩirã.
43 Na ʉpaʉ Julio maca Pablore na ca-jĩapere booquetiri na ca-matawĩ.
To bairi ca-baa majirãre aperã jʉgoye roca ñua rotiri ca-baa pãa aá rotiwĩ ca-tʉjaropʉ.
44 Aperãre ca-baa majiquẽnare na bero yucʉ pãiri mena,
apeye cumua macaje ca-watirica pãiri mena na ca-paja pãa aá rotiwĩ.
To bairi nipetirã ca-tʉjaropʉ jã ca-eja peticoapʉ,
rua yajiquẽnana.
