Viaje de Pablo a Macedonia y a Grecia
20
Tie to bairo na ca-awaja punijiniro bero Pablo na ca-pi jooyupʉ Jesúre ca-apiʉjarãre.
Na pijo,
tʉgooña ocabʉtiriquere na buio,
“Meere aácʉ yʉ áa,”
na ĩi,
cá-aácoajupʉ yua Macedonia yepapʉ aácʉ.
2 Ti yepa macá macaripʉ neto aácʉ to macana Jesúre ca-apiʉjarãre yeri tʉgooña ocabʉtirique na ca-buioyupʉ.
Cabero cá-aácoajupʉ Grecia yepapʉ.
3 Topʉ itiarã muipua ca-tuayupʉ.
Cabero Siria yepapʉ cumua mena cʉ̃ cá-aágari paʉna,
“Judío maja mʉre jĩagarã áama,”
aperã na ca-buioro ca-queti apiyupʉ.
To bairi,
“Maapʉna yʉ cá-atá wãapʉna yʉ tunucoagʉ,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
To bairo ĩi tʉgooñaʉ Macedonia yepapʉ cʉ̃ cá-atá wãpʉ ca-tunu neto aájupʉ.
4 Cʉ̃ cá-aáto cʉ̃ mena cá-aámi Berea macacʉ Sópate ca-wamecʉcʉ.
Tesalónica macana Segundo,
Aristarco jãa cá-aáma na quena.
Derbe macacʉ Gayo ca-wamecʉcʉ,
apeĩ Timoteo,
aperã pʉgarã Asia macana Tíquico,
Trófimo jãa cá-aáma.
5 To canacãʉna cá-aáma Pablo mena Filipopʉ ca-ãnana.
Yʉ quena Lucas Filipopʉ ca-ãnacʉ Pablo mena yʉ cá-aápʉ.
To bairi na maca jã jʉgoye cá-aátana Troas na ca-ĩri macapʉ jã ca-yuuyupa.
6 Jã quena Pablo mena Filipopʉ ca-ãnana pan levadura na ca-ĩrije ca-ajuya manie ca-wauaquẽtiere na ca-ʉgari rʉmʉ boje rʉmʉ bero jã cá-aápʉ cumua mena.
Jicã wamo canacã rʉmʉ aána na jã ca-emʉ ejawʉ Troapʉ jã jʉgoye ca-ejaricarãre.
Topʉre jicã semana jã ca-tua wʉ.
Visita de Pablo a Troas
7 Domingo rʉmʉ canaiori paʉ ca-ano jã ca-neñapowʉ,
Jesú manire cʉ̃ cá-átibojarique tʉgooñari,
pan ʉgarica rupaare bate ʉgagarã.
To bairo jã cá-áti neñapori paʉ Pablo ape rʉmʉ cʉ̃ ca-butiparo jʉgoye Jesú ye quetire jã ca-buiowĩ.
Yoaro ca-wadawĩ.
Ñami recomacapʉ ca-buio ejoowĩ.
8-9 Pʉga arʉa buipʉ ca-ani paʉpʉre jã ca-neñapowʉ.
Ti arʉapʉre capee jĩa bujurique ca-ãmʉ.
Jicãʉ cawamaʉ Eutico ca-wamecʉcʉ ti arʉa tʉjʉrica jopepʉna ca-ruiwĩ.
Eutico yoaro Pablo cʉ̃ ca-buiorijere apibacʉ seeto ca-wʉgoa ejawĩ.
Wʉgoa ejabacʉ ca-cani pua ñaacoa rui amí ti arʉapʉ jõ buipʉ ca-ãnacʉ yepapʉ.
Ti arʉapʉ ca-ãnana cʉ̃ ca-ñaa rui aáto tʉjʉrã rui aá,
ca-riaricʉpʉre cʉ̃ ca-tu wamʉo ropowã.
10 Pablo quena na ʉja rui aá,
cʉ̃ ne wamʉo nʉco,
cʉ̃ pabario,
oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—Tʉgooñarique paiqueticõaña.
Catíbʉjami,
na ca-ĩiwĩ.
11 To bairo baii ca-tunucoa wamʉ aámi Pablo ti arʉapʉna tunu.
Tunu wamʉ eja,
pan ʉgarica rupaare joo bate,
ʉga,
yoaro ca-wadanemowĩ.
Ca-wada bujucoami.
Ca-bujuro to cõona cá-aácoami.
12 To bairi topʉ ca-ãnana Eutico ca-riaricʉre cʉ̃ ca-catíro tʉjʉrã wariñuuri cʉ̃ ya wiipʉ ca-ne aáma.
Viaje desde Troas a Mileto
13 Cabero,
“Yʉ jʉgoye aánaja mʉjaa cumua mena.
Yʉ maca maapʉ yʉ aágʉ,”
jã ca-ĩiwĩ Pablo.
To bairi ti maca Troapʉ ca-ãnana cumua mena jã cá-aápʉ Aso na ca-ĩri macapʉ,
topʉ Pablore cʉ̃ boca tʉjʉgarã.
14 Asopʉ jã ca-ejaro Pablo jã ca-boca tʉjʉwĩ maapʉ cá-aátacʉ.
Topʉ ca-ãnacʉ jã cá-aáti cumuapʉ jã mena ca-eja jãawĩ,
jã mena aácʉ.
To bairi jã cá-aápʉ tunu Mitilene ca-wamecʉti macapʉ.
15 Topʉ eja,
ape rʉmʉ jã ca-neto aápʉ Quío ca-wamecʉti poa yucʉ poa tʉpʉ.
Ape rʉmʉ aá,
jã ca-ejawʉ Samo na ca-ĩri poa yucʉ poapʉ.
To neto aá,
jã ca-ejawʉ Trojilio ca-wamecʉti macapʉ yua.
Topʉ jã ca-caniwʉ.
Cani,
ape rʉmʉ aá,
jã ca-ejawʉ Mileto ca-wamecʉti macapʉ.
16 Asia yepapʉ yoaro anigaquẽcʉ,
“Cariapena Éfeso macápʉre mani netocoa aána,”
ca-ĩiwĩ Pablo.
Ca-patowãcabʉjawĩ,
Pentecosté na ca-ĩri boje rʉmʉ ca-ano Jerusalén macápʉre anigʉ.
Discurso de Pablo a los ancianos de Éfeso
17 Miletopʉ ãcʉ̃na Éfeso macanare Jesúre ca-apiʉjarãre na ca-jʉgo ánare na ca-queti joowĩ Pablo.
“Topʉre yʉ aáquẽe.
Atopʉre atíri yʉ wadapenirã ajá,”
na ca-ĩi queti joowĩ.
18 Cʉ̃ tʉpʉ na ca-ejaro oco bairo na ca-ĩiwĩ Pablo:
—Caroaro mʉja maji mʉjaa mʉja tʉpʉ ãcʉ̃ mʉja ya yepa Asia yepapʉ yʉ cá-áti teñaepere.
19 Mani Ʉpaʉ Jesú cʉ̃ ca-rotirije ácʉ,
“Yʉ majuuna caroaro ca-majii yʉ ãa aperã netoro,”
yʉ ca-ĩi tʉgooñaquẽpʉ Jesú ye quetire buioʉ.
Camaja Jesúre na ca-apiʉjaquẽto yʉ ca-tʉgooñarique pai otinucuwʉ.
Judío maja yʉre na ca-jĩagaro yʉ ca-popiye tamuonucuwʉ.
20 Nipetiri wame mʉja ca-majipa wamere mʉjaare yʉ ca-ĩi buio janaquẽpʉ.
Nipetirore mʉjaare yʉ ca-ĩi buionucuwʉ mʉja ca-neñapori paʉ.
Mʉja wiiripʉ quenare to bairona mʉjaare yʉ ca-ĩi buionucuwʉ.
21 Judío majare,
judío maja ca-aniquẽna quenare,
“Caroorije mʉja cá-átiere jʉtiriticõari wajoaya.
Yeri wajoari mani Ʉpaʉ Jesucristore cʉ̃ apiʉjaya,”
camaja nipetirãre atiere yʉ ca-ĩi buionucuwʉ.
22 Yucʉra aácʉ yʉ áa Jerusalén'pʉ Dio Espíritu Santo yʉ cʉ̃ ca-rotiro mena.
Topʉ dope bairo yʉre baigaro yʉ ĩi tʉgooña majiquẽe baii pʉa.
23 Oco bairo jetore yʉ maji:
To canacã macapʉ yʉ cá-aáti macari cõona Espíritu Santo,
“Presopʉre mʉre joo,
mʉ popiyeyegarãma,”
yʉ ĩi buio jʉgoyeyenucumi.
24 To bairo yʉre na ca-popiyeyepe,
yʉ na ca-jĩape to ca-anibato quena yʉ tʉgooñarique paiquẽe.
Yʉ cá-átipe mani Ʉpaʉ Jesú yʉ cʉ̃ cá-áti rotiriquere yʉ cá-áti yaparope macare yʉ tʉgooñanucu.
Dio camajare na mai tʉjʉri na cʉ̃ ca-netoope tie quetire yʉ ca-buio rotimi.
Tiere yʉ cá-átipe jetore yʉ tʉgooñanucu.
25 ’Mʉja tʉpʉ ãcʉ̃pʉ Dio yere yʉ ca-buio teñanucuwʉ.
Yucʉacã yʉ mʉja tʉjʉnemoquetigarã,
yʉ ĩi tʉgooña.
26-27 Nipetiro Dio ye quetire mʉjaare yʉ ca-ĩi buiowʉ.
To canacã wame mʉjaare Dio yʉ cʉ̃ ca-buio rotiri wamere uwiquẽcʉna yʉ ca-ĩi buionucuwʉ.
To bairi mʉja yaʉ jicãʉ Jesúre apiʉjaquẽcʉna cʉ̃ ca-yajiata yʉ ye bui me anigaro.
Cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-api ʉjaquetaje wapa baigʉmi.
28 Mʉja majuu caroaro ãña.
Jesú cʉ̃ ca-boori wame jeto átigarã Jesúre ca-apiʉjarãre ca-jʉgo átiparãre mʉjaare ca-cũuñupi Dio Espíritu Santo.
Naa caroorije na cá-átie wapa na quenare cʉ̃ ca-rií yajibojaro cʉ̃ punaa cʉ̃ ya poa macana ãma Jesúre ca-apiʉjarã nipetirã mani mena.
To bairi nuuricarã oveja na ca-ĩirã nare ca-cotei caroaro cʉ̃ ca-coterore bairona Diore ca-apiʉjarãre caroaro na jʉgo ája.
29 Yʉ cá-aáto bero aperã maca ca-ĩitorã atígarãma,
mʉja mena anigarã.
Yaia ca-uwiorã oveja nuuricarãre na ca-jĩa ʉga rooye tuurore bairona Jesúre ca-apiʉjarãre na wadajã rooye tuugarãma ca-ĩitorã.
30 Jicãarã mʉja ya poa macana anibana quena ape wame ricati ca-ĩitorijere buiogarãma,
Jesúre ca-apiʉjarã jã ca-buiorije macare na apiʉjaato ĩirã.
31 To bairi caroaro tʉgooña majiña,
ĩitoriquere jã apiʉjare ĩirã.
Itia cʉma mʉja mena yʉ ca-ãnajere tʉgooñaña.
Mʉja ca-baipere oti tʉgooñarique mena caroaro mʉja nipetirãre yʉ ca-buionucuwʉ.
32 ’Yucʉra yua mʉjaare yʉ jeniboja Diore,
mʉjaare tʉgooña tutuarique buiori mʉjaare cʉ̃ ca-coteparore bairo ĩi.
Camaja cʉ̃ ca-mai tʉjʉrije quetire apirã mʉja yeri ocabʉtigarã.
Dio,
“Yʉ ca-bejerãre caroare na yʉ joogʉ,”
cʉ̃ ca-ĩricarore bairona mʉja átibojagʉmi.
33 Yʉa aperã na ca-cʉgorijere niyeru,
apeye unie,
jutii yʉ ca-boo tʉjʉquetinucuwʉ.
34 Caroaro mʉja maji.
Yʉ majuuna yʉ ca-paa wapata cʉgonucuwʉ apeye unie,
ʉgarique yʉ ca-cʉgopere,
yʉ mena cá-aáteñarã na ca-cʉgope quenare.
35 Yʉ majuuna to bairo caroaro paari,
“Aperãre ca-bopacoorãre na cá-átinemope ãa,”
mʉjaare yʉ ca-ĩi majiowʉ.
Mani Ʉpaʉ Jesú cʉ̃ ca-ĩriquere tʉgooñaña:
“Apeyere ca-joʉ macare ca-jei netoro wariñuugʉmi,”
ca-ĩi buiowĩ Pablo Éfeso macana Jesúre ca-apiʉjarãre na ca-jʉgo ánare.
36 To bairo na ĩi yaparo Pablo nipetirãre na jʉgo ejacumu ejari Diore na ca-jʉgo jeni nʉcʉbʉgowĩ.
37-38 Diore jeni nʉcʉbʉgo yaparo seeto mairique mena Pablore cʉ̃ pabario átiri cʉ̃ cá-aátiere cʉ̃ ca-buio tʉjawã.
“Yucʉacã yʉ mʉja tʉjʉnemoquetigarã.
Yʉ bauquetigʉ.
Aácʉ yʉ bai,”
na cʉ̃ ca-ĩrijere apiri ca-otiwã,
tʉgooñarique paibana.
To cõona cumuapʉ cʉ̃ ca-cũu joora aáma yua.