16
’Yʉre mʉja ca-apiʉjarije wapa aperã rooro mʉjaare popiyeyegarãma ĩriquere mʉjaare yʉ buiowʉ meere.
Yʉ ca-buiorijere mʉja ca-majiritiquetiparore bairo ĩi,
to bairo mʉjaare yʉ ĩi buiowʉ.
2 Judío maja na ca-neñapo buenucuri wiiripʉ mʉja ca-ano mʉjaare ree buugarãma aperã.
Noo mʉjaare na ca-jĩa reeropʉ,
“Dio cʉ̃ booro jĩarã jã áa,”
ĩi tʉgooñagarãma.
3 Yʉ Pacʉre ca-majiquẽna aniri,
yʉ quenare ca-majiquẽna aniri to bairo mʉja átigarãma.
4 Tiere mʉjaare buio jʉgoyeyei yʉ áa.
To bairo ca-bairo tʉjʉrã,
“To bairona jãare ca-ĩi buiowĩ Jesú,”
mʉja ĩi tʉgooñagarã.
Lo que hace el Espíritu Santo
’Nemoopʉre mʉja mena ãcʉ̃ atiere mʉjaare yʉ ca-ĩi buioquẽpʉ.
5-6 Yucʉacã mʉjaare yʉ buio.
Yʉre ca-jooricʉ tʉpʉ aácʉ yʉ áa.
To bairo mʉjaare yʉ ca-ĩiro apibana quena,
“¿Noopʉ mʉ aácʉ aátí?”
yʉre mʉja ĩi jeniñaquẽe.
Mʉja tʉgooñarique paibʉja paro.
Más enseñanza sobre el Espíritu Santo (Juan 16.5-33)
7 Cariapena mʉjaare yʉ ĩi:
Mʉjaare ñuubʉjagaro mʉjaare yʉ cá-aáweoro bero.
Aáti bero Espíritu Santore mʉjaare yʉ joogʉ.
Yʉ cá-aáquẽpata mʉjaare cá-átinemoʉ,
mʉja mena ca-anipaʉ atíquetiboʉmi.
8 Cʉ̃ acʉ́pʉ ati yepa macanare,
“Caroorã jã ãa,”
na ca-ĩi tʉgooña majiparore bairo nare buiogʉmi.
Apeye caroa ca-anie macare buiogʉmi.
To bairi Dio ati yepa macanare caroorije na cá-átaje wapa nare cʉ̃ ca-popiyeyepere na majiogʉmi Espíritu Santo.
9 Yʉre ca-apiʉjaquẽna na ca-ano maca to bairo na ĩi majiogʉmi na ca-popiye tamuopere.
10 Yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ cá-aáto bero yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã.
To bairo yʉ cá-aábato quena Espíritu Santo yʉre wajoagʉmi,
cʉ̃ maca ati yepapʉ anigʉ.
To bairi cʉ̃ maca cariape átajere na iñoogʉmi ati yepa macanare.
11 Ati yepa macana Diore ca-apiʉjaquẽnare ca-rotii,
Sataná,
meere,
Dio cʉ̃ ca-popiyeyepaʉ ani tʉgami.
To bairi Diore ca-apiʉjaquẽna Sataná cʉ̃ ca-rotirã ãma.
To bairi Dio popiyeyegʉmi na quenare.
12 Capee mʉjaare yʉ ca-buiope anibapa.
Yucʉacã mʉja api majiquetiborã.
To bairi yʉ buioquẽe.
13 Cariapena ca-ĩi buioʉ Espíritu Santo ejaʉpʉ caroaro nipetiro cariape ca-aniere buiogʉmi.
Nipetiro cʉ̃ ca-buiorije cariape majuu ca-anie ãa.
Cʉ̃ majuuna ĩiquetigʉmi.
Dio cʉ̃ ca-buio rotirona cʉ̃ ca-apiriquere buiogʉmi.
Caberopʉ ca-baipe quenare mʉjaare buio jʉgoyeyegʉmi.
14 “Jesú ca-ñuʉ majuu ãmi,”
yʉre mʉja ca-ĩi majiparore bairo mʉja buiogʉmi.
Yʉ ca-aniere cʉ̃re yʉ ca-buio rotirijere mʉja buiogʉmi.
15 Nipetiro yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-anie yʉ ye ãa.
To bairi Espíritu Santo mʉjaare yʉ ca-anie quetire buiogʉmi yua.
La tristeza se cambiará en alegría
16-17 ’Petoacã bero yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã.
Cabero yʉre mʉja tʉjʉgarã tunu.
Yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ cá-aátie jʉgori to bairo baigaro.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã jicãarã jã mena macana oco bairo ca-ame ĩiwã:
—¿Dope bairo ĩigʉ cʉ̃ ĩibautí to bairo ĩi?
18 “Petoacã bero,”
cʉ̃ ca-ĩrije ¿dope bairo ĩigʉ cʉ̃ ĩicʉtí?
¿Ñee uniere buioʉ cʉ̃ ĩicʉtí?
jã ĩi majiquẽe,
ca-ame ĩiwã.
19 Jesú to bairo na ca-ame ĩrijere majiri oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—“Petoacã bero yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã.
Cabero yʉre mʉja tʉjʉgarã tunu,”
mʉjaare yʉ ca-ĩrijere,
¿ame jeniñarã mʉja áatí?
20 Cariapena mʉjaare yʉ buio:
Seeto majuu oti,
mʉja tʉgooñarique paigarã.
Ati yepa macana yʉre ca-apiʉjaquẽna maca wariñuugarãma.
Seeto mʉja ca-tʉgooñarique pairicaro bero mʉja wariñuurique cʉti wajoagarã.
21 Jicão ʉta paco macʉ cʉtigopʉ seeto wijio tʉgooñaomo.
Cʉ̃ ca-buiaro bero cõ ca-wijioriquere tʉgooñaquẽcomo.
Cõ macʉ cʉ̃ ca-buiarije macare tʉgooña wariñuomo.
22 To bairo cõ ca-bairore bairona mʉja quena popiye majuu mʉja tʉgooñarique pai yucʉacãre.
Cabero mʉjaare yʉ tʉjʉ atígʉ tunu.
To bairo yʉ ca-tunu tʉjʉ ejaro tʉjʉrã mʉja wariñuu netogarã.
Ca-ani wariñuu netorã aniri aperã maca mʉja ca-tʉgooñarique pairo áti majiquetigarãma yua.
23 To bairo ani wariñuucõari mʉja ca-api majiquẽtiere yʉre mʉja jeniñaquetigarã yua.
Cariapena mʉjaare yʉ ĩi.
Nipetirije yʉ ca-rotiro mena,
yʉ wame mena mʉja ca-jeniro yʉ Pacʉ mʉjaare joogʉmi.
24 Yʉ ca-rotiro mena,
yʉ wame mena Diore cʉ̃ mʉja jeniquetinucu mai.
Yucʉacã jeniya yua.
To bairo mʉja ca-jeniro mʉja joogʉmi Dio.
Mʉjaare cʉ̃ ca-jooro mʉja wariñuu netocõagarã.
Jesucristo, vencedor del mundo
25 Yucʉpʉna buio majiorica wameri mena mʉjaare buioʉ yʉ áa.
Caberopʉre buio majiorica wameri mena mʉjaare yʉ buionemoquetigʉ.
Cariape to ca-ĩirore bairona yʉ Pacʉ ye quetire yʉ buiocõagʉ.
26 Espíritu Santo cʉ̃ ca-ejaro bero yʉ ca-rotiro mena,
yʉ wame mena yʉ Pacʉre mʉja jenigarã.
To bairi yʉ majuuna yʉ Pacʉre mʉjaare yʉ ca-jenibojape aniquetigaro yua.
27 Yʉ Pacʉ Dio maimi mʉjaare.
Oco bairo ãa.
Yʉre mʉja mai.
To bairi,
“Dio tʉpʉ cá-atácʉna ãmi,”
yʉre mʉja ĩi nʉcʉbʉgo.
To bairo yʉre mʉja ca-ĩi nʉcʉbʉgoro Dio maimi mʉjaare.
28 Yʉ Pacʉ mena ca-ãnacʉ ati yepapʉre yʉ cá-apʉ́.
Topʉ cá-atácʉ aniri,
yucʉacã atopʉre ca-ãnacʉ yʉ Pacʉ tʉpʉ yʉ tunu aágʉ tunu.
29 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã cʉ̃ buerã maca oco bairo cʉ̃re jã ca-ĩiwʉ:
—Yucʉacã buio majiorica wame mena mʉ buioquẽe.
Cariapena mʉ buiocõa.
30 Yucʉacã,
“Nipetirijere ca-majii mʉ ãa,”
jã ĩi maji.
Noo jã ca-jeniñagarijere mʉ maji tʉga,
meere jã ca-jeniñaquẽtona.
To bairi,
“Dio tʉpʉ cá-atácʉ ãmi,”
mʉre jã ĩi nʉcʉbʉgo.
31-32 To bairo jã ca-ĩiro apii oco bairo jã ca-ĩiwĩ Jesú tunu:
—To bairo yʉre ca-ĩi nʉcʉbʉgorã anibana quena petoacã bero noo mʉja ca-booro mʉja ruti aá bategarã.
Yʉre mʉja aáweocoagarã.
Jicãʉna yʉ tuagʉ.
Jicãʉna yʉ ca-anibato quena,
yʉ Pacʉ yʉ mena ãmi.
33 Yʉ jʉgori patowãcaricaro mano,
uwiricaro mano mʉjaare to ãmaro.
Ati yepapʉ mʉja ca-ano aperã yʉre ca-apiʉjaquẽna maca mʉjaare popiyeyegarãma.
To bairo mʉjaare na ca-popiyeyebato quena tʉgooña ocabʉtiya.
Ati yepa macana yʉre ca-apiʉjaquẽnare na yʉ ca-neto tʉgawʉ meere,
jã ca-ĩiwĩ Jesú.