Nacimiento de Jesús
2
Ti paʉ ca-ano César Augusto ca-wamecʉcʉ nipetiro yepa ʉpaʉ ca-añupʉ.
Ʉpaʉ majuu ãcʉ̃ camaja nipetirãre cõoñagʉ na wamerire ca-uca tuura aá rotiyupʉ cʉ̃ ẽoro macana ʉparã tʉpʉ.
2 Siria ca-wamecʉti yepa macana “Sirenio” ca-wamecʉcʉ na ʉpaʉ cʉ̃ ca-ani yʉteapʉre camajare na ca-cõoña roti jʉgoyupʉ.
3 To bairi camaja na ca-ano cõo na ñicʉ jãa na ca-ãna macaripʉ César Augusto cʉ̃ ca-cũricarãre ʉparãre na wamere ca-buiora aájuparã.
4 To bairi José quena Nasaré na ca-ĩri maca Galilea yepapʉ ca-ãnacʉ cá-aácoajupʉ cʉ̃ quena.
David ãnacʉ pãrami aniri David cʉ̃ ca-buiaricaropʉ aácʉ cá-ájupʉ Belén na ca-ĩri macapʉ,
Judea yepapʉ.
5 Cʉ̃ nʉmo ca-anipao María mena Belén'pʉ cá-aácoajupʉ José,
ʉparãre cʉ̃ wamere buioʉ aácʉ.
Ti paʉre seeto majuu ʉta ca-añupo María,
meere.
6 To bairi Belén'pʉ na ca-ano,
meere,
buiagʉpʉ cá-ájupʉ cõ macʉ.
7 Topʉ camaja ca-teñarã ejarã na ca-caniri wii ca-jiracoajupe.
Ca-jiraro tʉjʉrã wecʉare na ca-nuuri wiipʉ cá-aácoajuparã,
ape paʉ canirica paʉ bʉgaquetibana.
Ti wiipʉ na ca-ano ca-buiayupʉ María Macʉ yua,
ca-ani jʉgoʉ.
Cʉ̃ ca-buiaro María cʉ̃re juti ajero mena cʉ̃ uma,
cʉ̃ ca-jãañupo wecʉare na ca-nuuri coropʉ yua.
Los ángeles y los pastores
8 Belén maca tʉacã tataboaropʉ waibʉcʉrã oveja ca-wamecʉnare ca-coterã ca-añuparã.
Ñami quena ovejare to bairona ca-tʉjʉ cote bujucoanucuñuparã.
9 To bairo na ca-bairo na ca-tʉgooñaqueti paʉna na tʉpʉre ca-buia ejayupʉ ángel,
Dio tʉ macacʉ.
10 To bairo na ca-bairo ángel maca:
—Uwiqueticõaña,
na ca-ĩiñupʉ.
—Caroa quetire mʉja buio acʉ́ yʉ baiwʉ,
camaja nipetirã na ca-wariñuupa wame majuure.
11 Ati ñami David ãnacʉ ya macapʉre buiami Dio cʉ̃ ca-joʉ Cristo,
mani Ʉpaʉ,
mʉjaare ca-netoo catíopaʉ.
12 Topʉ aána wecʉa wiipʉ camaja wecʉare na ca-ʉgarique nuuri coropʉ juti ajero mena umaricʉ cʉ̃ mʉja bʉgagarã.
To bairo átacʉre cʉ̃ tʉjʉrã cariapena,
“Cʉ̃na ãmi,”
mʉja ĩi majigarã,
na ca-ĩiñupʉ ángel.
13 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ mena capaarã ca-buia eja nʉcanemoñuparã Dio tʉ macana.
Na bau eja,
oco bairo Diore ca-ĩi baja wariñuuñuparã:
14 ¡Ca-ñuu netoʉ ãmi Dio,
ʉmʉrecóo macacʉ!
¡Wariñuurique cʉ̃ joato noa cʉ̃ ca-boorijere cá-ánare!
15 To bairo Diore ĩi wariñuu baja yaparo ʉmʉrecóopʉ ca-tunucoajuparã.
Ʉmʉrecóopʉ na ca-tunu aáto bero oco bairo ca-ame ĩiñuparã oveja coteri maja yua:
—¡Jitá!
¡Belén'pʉ mani aáparo!
Atie queti Dio manire cʉ̃ ca-buioejere mani tʉjʉra aáparo.
16 To bairo ame ĩi,
nemoo yoaro mee ca-tʉjʉra aácoajuparã.
Aá,
macapʉ piya ejarã,
na ca-bʉgayuparã Maríare,
Josére.
Cawimaʉ quenare wecʉare na ca-nuuri coropʉ ca-jañaʉre cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã.
17 Cʉ̃ tʉjʉ,
to cõona Dio tʉ macacʉ ángel,
“Cadaquei buiami,”
na cʉ̃ ca-ĩi buioriquere ca-buio bateyuparã aperãre.
18 To bairi camaja nipetirã oveja coteri maja na ca-ĩi buiorijere apirã seeto ca-tʉgooñañuparã.
19 María maca cõ yeripʉ caroaro ca-tʉgooñañupo tiere na ca-ĩi buiorijere.
Seeto majuu tiere ca-tʉgooñañupo.
20 Cabero oveja coteri maja wariñuuri ca-tunucoajuparã.
“Dio tʉ macacʉ manire cʉ̃ ca-ĩi buiorore bairona cariape mani tʉjʉwʉ.
Ca-ñuu netoʉ ãmi Dio,”
ca-ĩiñuparã tunu aána yua.
El niño Jesús es presentado en el templo
21 Ocho canacã rʉmʉ bero cʉ̃re wameyerica rʉmʉ,
circuncisión cʉ̃re na cá-átipa rʉmʉ ca-añupe.
To bairi ʉta María cõ ca-aniparo jʉgoyepʉna Dio tʉ macacʉ na cʉ̃ ca-wameye rotirica wamere bairona JESÚ cʉ̃ ca-wameyeyuparã yua.
22 Cabero María cõ ca-catí petiri rʉmʉri bero Moisé,
Israel maja ñicʉ ãnacʉ cʉ̃ ca-rotiricarore bairona átigarã cá-aájuparã Jerusalén'pʉ.
María macʉacãre,
“Dio yaʉ anigʉmi,”
ĩi nʉcʉbʉgorã aána cá-aácoajuparã Dio wiipʉ Jerusalén'pʉ.
23-24 Oco bairo ca-ĩi ucayupi Dio cʉ̃ ca-rotirijere Moisé:
“Nipetirã ca-buia jʉgorã caʉmʉare,
Dio yarã majuu ãma ĩirã ca-joe buje mʉgoparãre na jooya sacerdote majare buaare jicã bapa.
Na ca-mamata buaacãrena na jooya,”
ca-ĩi ucayupi Moisé.
To bairona átira aána cá-aácoajuparã José,
María Jerusalén'pʉ Dio wiipʉre.
25 Ti paʉ ca-ano jicãʉ ca-añupʉ Jerusalén'pʉ Simeón ca-wamecʉcʉ.
Ca-ñuʉ ca-añupʉ,
Diore ca-nʉcʉbʉgoʉ.
Israel macanare ca-netoo catíopaʉre cá-acʉ́re ca-yuʉ ca-añupʉ.
Dio Catírique Espíritu Santo Simeón mena ca-añupʉ.
26 To bairi Espíritu Santo ca-jʉgoyepʉna cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ Simeón're:
“Mʉ ca-bai yajiparo jʉgoye Cristore,
Dio cʉ̃ ca-joʉre mʉ tʉjʉgʉ.”
27 To bairi Jesú pacʉa na ca-ejapa rʉmʉ majuuna Simeón're Dio wiipʉre cʉ̃ cá-aá rotiyupʉ Dio Espíritu Santo.
To bairi ti wiipʉ cʉ̃ ca-ano María,
José jãa ca-jãajuparã,
Moisé cʉ̃ ca-rotiricarore bairona átira anaa.
To bairi na ca-jãa atí paʉna cawimaʉre Jesúre cʉ̃ neeñupʉ Simeón.
28 Cʉ̃ boca nee,
oco bairo Diore ca-ĩi wariñuuñupʉ:
29-30 Yʉ mʉ ca-buioepere bairona,
meere,
yʉ majuuna yʉ tʉjʉ camajare ca-netoo catíopaʉre.
To bairi wariñuurique mena yʉ bai yajigʉ,
yʉ Ʉpaʉ Dio.
31 Cʉ̃ mʉ jooyupa camaja nipetirã na ca-majipaʉre.
32 Mʉ yarã Israel macanare caroaro mʉ ca-aniere majiogʉmi ani cawimaʉ.
To bairo cʉ̃ cá-áto aperã Israel macana mee quena caroaro mʉ ca-aniere tʉjʉ majigarãma,
ca-ĩiñupʉ Simeón.
33 To bairi José,
María jãa ca-api acʉacoajuparã Jesú cʉ̃ ca-baipere Simeón cʉ̃ ca-ĩi buiorijere apirã.
34-35 To bairo na ca-api acʉarona Simeón,
“Mani Pacʉ Dio caroa wariñuurique mʉjaare cʉ̃ joato,”
na ca-ĩiñupʉ.
To bairo na ĩi,
oco bairo Maríare cõ ca-ĩiñupʉ tunu:
—Ani mʉ Macʉre cʉ̃ ca-jooyupi Dio camaja na yeripʉ macajere ca-bejepaʉre.
To bairi Israel macana capaarã cʉ̃ tʉjʉrã cʉ̃ teebʉjagarãma.
To bairi seeto tutuarije majuu mʉ yeripʉ tʉgooñarique pairique mʉre anigaro.
Aperã maca Israel macana cʉ̃ boogarãma mʉ Macʉre.
36-37 Apeo Ana ca-wamecʉco Dio ye quetire buiori majoco ti wiipʉre ca-añupo cõ quena.
Fanuel maco,
Aser ãnacʉ pãrameopʉ ca-añupo.
Cawamao ãcõpʉ ca-manapʉ cʉtibataco ca-añupo.
Cõ manapʉ siete cʉmari anibacʉ ca-yaji weoyupʉ.
Cʉ̃ ca-bai yajiro bero ca-wapearico ca-anicõañupo yua.
To bairi seeto cabʉcʉo ca-añupo,
ochenta y cuatro cʉmari majuu ca-cʉgoo ti wiipʉ Jesúre cʉ̃ pacʉa cʉ̃ na ca-ne ejari paʉre.
Tona Dio wiipʉ ca-anicõa aninucuñupo,
Diore jeni nʉcʉbʉgo ãcõ.
To canacã rʉmʉ,
ñami quenare Diore ca-jeni nʉcʉbʉgonucuñupo.
Nairoacã ʉgaquẽcona Diore ca-jeni nʉcʉbʉgonucuñupo.
38 To bairi Simeón cʉ̃ ca-wadari paʉna ca-ejanʉcao ejayupo cõ quena.
Ejanʉca,
Jesúacãre tʉjʉri,
“Ñuu majuucõa,”
Diore cʉ̃ ca-ĩi wariñuuñupo.
Cabero Jerusalén macanare,
“Jicãʉ manire ca-netoo catíopaʉ atígʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñanucurãre na ca-ĩi buioyupo Jesú cʉ̃ ca-buiarije nipetiro.
“Cawimaʉ yʉ ca-tʉjʉecʉ mani ca-yuuricʉ ãmi,”
na ca-ĩi buionucuñupo Ana ca-wamecʉco cabʉcʉo.
El regreso a Nazaret
39 To bairi María,
José cawimaʉ cʉ̃ ca-buiaro bero macaje,
Dio cʉ̃ ca-rotiricarore bairo áti yaparo,
ca-tunucoajuparã na ya maca Nasarépʉ,
Galilea na ca-ĩri yepapʉ.
40 Topʉ cawimaʉ ca-ocabʉtii,
ca-majii ca-ani bʉtiyupʉ.
Dio caroaro cʉ̃ cá-ájupʉ yua.
El niño Jesús en el templo
41 To canacã cʉma Jesú paco María,
José Jerusalén'pʉ cá-aánucuñuparã,
pascua boje rʉmʉ tʉjʉra aána.
42 To bairi Jesú doce cʉmari ca-cʉgoʉ cʉ̃ ca-ano na cá-aánucuricarore bairona cá-aájuparã tunu.
To bairi Jesú quenare cʉ̃ ca-ne aájuparã Jerusalén'pʉ.
43 Topʉ eja,
ani,
pascua boje rʉmʉ ca-petiro ca-tunu aájuparã na ya macapʉ.
Na ca-tunu aáto na ca-ʉja tunu aáquẽjupʉ Jesú na mena.
Cʉ̃ pacʉa maca,
“Tuacõaʉmi,”
ca-ĩi majiquẽjuparã.
44 “Aperã mani yarã cá-aáteñarã mena aácʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
To bairo ĩi tʉgooñarã jicã rʉmʉ aátato cõo ca-tʉja aájuparã.
Jicã rʉmʉ aá tʉjabanana cʉ̃ ca-macañuparã yua.
45 Na yarã mena cʉ̃ ca-mano tʉjʉrã Jerusalén'pʉ ca-tunucoajuparã tunu,
cʉ̃ macara aána.
46 Itia rʉmʉ Jerusalén'pʉ cʉ̃ macabana majuu cʉ̃ ca-bʉgayuparã Dio wiipʉre.
Judío majare cabuerã mena ca-ruiyupʉ.
Na ca-buiorijere apiri cʉ̃ quena na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
47 Cʉ̃re ca-apirã nipetiro cʉ̃ ca-ĩi majirijere apirã,
nare cʉ̃ ca-ĩi yʉʉrije quenare apirã ca-api acʉacoajuparã.
48 To bairi cʉ̃ paco,
José mena topʉ cʉ̃ ca-bʉgayuparã.
Cʉ̃ bʉgarã,
ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
Cʉ̃ paco maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupo:
—¿Nope ĩi to bairo jãare mʉ bai tua weoyarí?
Mʉ pacʉ,
yʉ yoaro mʉre jã macabapʉ.
Seeto mʉre jã tʉgooñarique paiwʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupo.
49 To bairo cõ ca-ĩiro oco bairo cõ ca-ĩi yʉʉyupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã ape paʉripʉ tʉgooñarique pairi yʉ mʉja macarí?
Yʉ Pacʉ yere cá-átipaʉ yʉ ãa.
“Tiere ácʉmi,”
yʉ mʉja ca-ĩi majipe anibajupa.
50 Na maca to bairo cʉ̃ ca-ĩri wamere ca-api majiquẽjuparã.
51 Cabero na mena ca-tunucoajupʉ Jesú Nasarépʉ tunu.
Nasarépʉ tunu aácʉ ca-jʉgoye cʉ̃ cá-átinucuricarore bairona na ca-rotirijere caroaro cá-áticõa aninucuñupʉ.
Jerusalén'pʉ cʉ̃ ca-bairique nipetirore ca-tʉgooñanucuñupo cʉ̃ paco maca.
52 Atie bero Jesú ca-bʉtinemoñupʉ.
Bʉti,
ca-tʉgooña majii bʉtinemoñupʉ.
Dio caroaro cʉ̃ ca-tʉjʉ wariñuuñupʉ.
Camaja quena caroaro cʉ̃ ca-tʉgooñañuparã.
