Durrsĩ gaai hich Haai hiek jaaumamua chijã kꞌʌʌnta honee haju haai nʌ ha jaautarr
5
 Mag hõor pöm hich hẽudee noodʌbaadëm hoobaawai hich Jesús warag durrsĩ gaai waaidʌ höbërwi hoo sĩsijim hanʌm.
 Magbaawai hi kꞌapeen hi dʌ̈i wënʌrraajerr kꞌʌʌn hich bigaau hohood hapꞌöbaadeewai 
 2 jãga chadcha Hẽwandam dʌ̈i hajapꞌa wënʌrraju haai nʌ ha jaaumamua magjim hanʌm,
 tꞌumaam kꞌʌʌnag:
3 —Pãar har pãach kꞌaigba nʌm kꞌap Hẽwandamagta pãach heeg hoopim kꞌõsi durrum kꞌʌʌn,
 honee habat hajim hanʌm,
 pãachta hi dʌ̈i hãba jooba wënʌrraju haawai.
4 ’Pãar har pãach pekau pöm nʌm kꞌaug hauwi hökꞌĩirjunaa Hẽwandamagta chugpaapi nʌm kꞌʌʌn,
 honee habat hajim hanʌm,
 hich Hẽwandamauta pãar kꞌĩir jãsenkꞌawi pãar kꞌĩir honee hapiju haawai.
5 ’Pãar har bʌ̃ʌr habarm gaaimua meeukꞌaba kꞌĩir tꞌũu Hẽwandamagta pãach dʌ̈i hichdëu hampierr hapiejem kꞌʌʌn,
 honee habat hajim hanʌm,
 pãach mag nʌm paar hirua durr hiiur deeju ha simjã pãachdëuta jʌ̃aju haawai.
6 ’Pãar har Hẽwandamau waupim kꞌõsim nem wawaagta jãsog tꞌʌnʌmjönaa höbichag tꞌʌnʌmjö nʌm kꞌʌʌn,
 honee habat hajim hanʌm,
 mag nem wajapꞌa waum kꞌõchkꞌa nʌm kꞌʌʌn juagta Hẽwandamau dʌ̈i hoojeewai.
7 ’Pãar har wir haig pãach kꞌapeendamjã dau haug kꞌaug paraa haajem kꞌʌʌn,
 honee habat;
 pãachdëu ham dʌ̈i jãagjem paran Hẽwandamaujã hagjö pãar dau haug kꞌaug paraa hajugui hajim hanʌm.
8 ’Pãar har tꞌãar hajapꞌa nʌm gaaimua hãba Hẽwandam dawagaata nem waaujem kꞌʌʌn,
 honee habat hajim hanʌm,
 pãrauta pãach mag nʌm gaaimua Hẽwandam kꞌĩir hooju haawai.
9 ’Pãar har pãachdëu Hẽwandam hiek hʌ̈kꞌatarr gaaimua pãach kꞌõinaa nʌmjö kꞌõinaa hamkꞌĩir hõrag jaau durrum kꞌʌʌn,
 honee habat,
 pãachta Hẽwandamau hich chaainkꞌa hauju haawai.
10 ’Har Hẽwandamau nem waupi sim hipierraa nem wau nʌm gaaimua jũrr hõrau pãach dʌ̈ita kꞌaigba haawai dau hapꞌʌʌ durraajem kꞌʌʌn,
 honee habat hajim hanʌm,
 pãachta mʌg hatagjã Hẽwandam dʌ̈i hãba jooba wënʌrraju haawai.
11 ’Har mʌ gaaimua hõrau pãach kꞌĩir hiekꞌanaa pãach gaaijã jua kꞌʌaba nʌm dʌ̈i hĩchab sĩi pãach kꞌaibag waum kꞌõchgau pãach dʌ̈i chad kꞌabam hiekta chadam hiekjöo haadëp haawai,
 warag honee habat.
 12 Pari pãach dʌ̈i maagwaijã,
 hoob hökꞌĩirjuu hamiet hajim hanʌm.
 Magju kꞌãai warag honee habat;
 pãar mag nʌm jũrran hʌ̃gtꞌarin pãar hatꞌee nem wajapꞌam pöomata tꞌʌnʌm.
 Hĩs jãg pãar dʌ̈i kꞌaibag tꞌʌnʌmjö haba haajeejieb hajim hanʌm warrgarwejã ham jöoinau Hẽwandam hi jaaujerr kꞌʌʌn dʌ̈i.
 Pari magtarr hĩs ham hʌ̃gtꞌar Hẽwandam dʌ̈i honee naabahab ha jaaumajim haajem.
Tꞌakꞌaar hanaa hõor hatꞌeem hararag
13 Mag hiekꞌakꞌagmamua hich Jesuupai, ’
Pãrau kꞌapꞌʌ nʌmgui hajim hanʌm,
 tꞌakꞌaar nakꞌa haadëkꞌiin,
 tag bʌ̃ʌrjã maadëu nem higba sĩsiju.
 Magbaawai sĩi hõrau hag hʌ̃r hërëu dich tꞌʌnaawiajã,
 hausĩuba hich mag bʌ̈ hee sĩeju,
 tag higba sĩewai.
 Jãg nem hãrpimaaugau tꞌakꞌaar hiigjemjö,
 pãrauta hõor hokꞌooju harrjã hʌ̈u mʌ juapierr kꞌaigpër durraba haajeeb hajim hanʌm hokꞌoopimaaugau.
14 ’Jãg durrsĩ gaai pꞌöbör sim pöd dau merju kꞌaba haajemjö,
 pãraujã pãachdëu mʌ hiek kꞌaugtarr chan pöd meerju kꞌaba nʌmgui hajim hanaabá,
 pãach nem wajapꞌa wau nʌm gaaimua pãachta mʌig heegarm kꞌʌʌn hatꞌee kꞌĩchag hee lámpara paa dʌnʌmjö naawai.
 15 Pãrau kꞌapꞌʌ nʌm,
 lamparaan paanaa sĩi nem bʌ̈ hee hausĩuba,
 dau garta hausĩiujem,
 dijã tꞌum hararaa hamkꞌĩir.
 16 Hich jãgta haju haai nʌmgui hajim hanʌm pãarjã.
 Magua pãachdëu nemdam wajapꞌa wau nʌm gaaimua pãachta hõtdau pꞌuu dʌnʌmjö habat hajim hanʌm,
 tꞌumaam kꞌʌʌn na harar hamkꞌĩir;
 mag pãach nem wajapꞌa wau nʌm gaaimua maach Haai hʌ̃gtꞌar chirʌmta tꞌumaam kꞌʌʌnau tꞌömkꞌĩir.
Moiseeu ley pꞌã pʌatarr Jesuu jaautarr
17 ’Hoob pãrau mua mag Moiseeu ley pꞌã pʌatarr warre hisegpäain wa sĩi warrgar Hẽwandam hi jaaujerr kꞌʌʌnau nem jaaujerr kꞌãijã hisegpäainta bëejim hamiet hajim hanʌm Jesuu.
 Magju kꞌãai muan warag chadcha hag gaai jaau sim tꞌumaa wawaanta bëejim.
 18 Cha mʌ hiekꞌa chirʌm hiekꞌau,
 mʌg durr jöoita hedaujã dʌ̈i Hẽwandamau hi hagkꞌabam haig chan,
 ley gaai jaau sĩsidʌm hiek bʌ̈dam hãbjã hokꞌoopibaju.
 Hichiita nem tꞌumaa hich jaautarrjö höbëbërg majugui hajim hanʌm.
 19 Magua,
 hãbmua kꞌãijã leidam bʌtꞌʌ kꞌitawiajã hag gaai jaau sim hiek bʌ̈ hãb kꞌãijã hʌʌrkꞌaba,
 ni hag gaai jaau simjö hamkꞌĩir hich paarmua deeum kꞌʌʌnagjã jaauba sim chan,
 Hẽwandam maach Pörkꞌa sim durr paaukꞌaimaawaijã hichta tꞌumaam kꞌʌʌn kꞌãaijã jua heegpai sĩerraju.
 Pari magba,
 har hichdëujã mag ley gaai jaau simjö hipierraanaa warm kꞌʌʌnagjã hagjö hag gaai jaau simjö hipierraa hamkꞌĩir jaau simʌn chadau,
 mag Hẽwandam durr paimaawaijã hĩchab hichta warm kꞌʌʌn hʌ̃rpai sĩsijugui hajim hanaabá.
 20 Magnaa hichdëupai,
 Pãrauta hich Hẽwandamau nem waupi jaau simjö nem wauba,
 sĩi jãg Hẽwandam hiek jawaag chi machnaan haajem kꞌʌʌnjöpai nem waunaa Moiseeu ley pꞌã pʌatarr hʌʌrkꞌaajem kꞌʌʌn dënjöpaita nem wau nʌm chan,
 pãar hʌ̃gtꞌar höbërbamgui hajim hanʌm.
Dich kꞌapeen dʌ̈i meeukꞌa nʌmpaijã pekauu
21 Maimua hich Jesuu magjim haajem: ’
Pãrau kꞌapꞌʌ nʌmgui hajim hanʌm,
 warrgarwejã pãar jöoinau,
 “Hoob hõor tꞌõom;
 chi hõor tꞌõo simʌn hich hagjö tꞌõopʌ̈iju haai sim” ha jaaujeejim.
 22 Pari mua mag chirʌmgui hajim hanʌm:
 Hõor tꞌõoba hawiajã sĩi dich kꞌapeendam dʌ̈i meeukꞌa nʌmpaijã hich hagjö pekaukꞌa höbër sim.
 Sĩi dich kꞌapeer meeukꞌamkꞌĩir hi kꞌĩir hiekꞌa nʌmjã pekauu;
 chi mag hiekꞌa sim kꞌʌʌn,
 tꞌetꞌemnaanau kꞌaibag waupi jaauju.
 Maimua har sĩi chikꞌam tꞌõp hiekꞌa simjã ya sĩi kꞌĩmie durr barpʌ̈ijuuta sim;
 hõor tꞌõoba hab mamʌ hich hagjö sĩebahab hajim hanʌm,
 pekauta wau sĩewai.
23 ’Maguata mag chirʌm:
 Pʌ,
 Hẽwandamag nemchaaita ofrendakꞌa deenaa jëwaan mam;
 pari mag mam hee pʌ kꞌĩir hee dʌhnʌisim,
 hãbmua pʌch dʌ̈i hiekkꞌõrdam paraa sim.
 24 Magbaawai pʌch ofrenda chi nemchaain pꞌaajem haig pʌawi,
 mag pʌch dʌ̈i kꞌaigba sim haar mawi,
 hitꞌũu hi dʌ̈i hiyʌ̈ʌ hawi,
 kꞌõinaa nʌisit ha jaaumajim hanaabá.
 Maimuan chadau deeu mawia pʌch ofrendadamau Hẽwandamag jëeubamí hajim hanʌm.
25 ’Wa hãbmua kꞌãijã leinaanag pʌ kꞌaibag waumkꞌĩir pʌch jawaan harrwai,
 chi tꞌetꞌemnaan haar barwi jaauju nawe,
 hi dʌ̈i wajapꞌa hiyʌ̈ʌ hawi kꞌõinaa nʌisit hajim hanʌm.
 Magbamʌn chi tꞌetꞌemnaanau guardianaanag pʌ pʌr deebaawai jũrr makꞌʌʌnau pʌ cárcel deg pʌ̈ijugui hajim hanaabá.
 26 Cha mʌ hiekꞌa chirʌm hiekꞌau,
 ya pʌʌta hamau mag pꞌãar hatꞌamʌn,
 pꞌatkꞌon gaaimua hatarr kꞌai,
 hãbmiecharam centaaudam pꞌagpʌ̈ibam haigjã hamau pʌ höbeerpʌ̈ibajugui hajim hanʌm.
 Mua mag chirʌmʌn,
 pãach kꞌaibag Hẽwandamag chugpaapiju haai nʌwe chugpaapiwi hi dʌ̈i kꞌõinaa hajuuta hẽkꞌabat ha chirʌm.
Jesuu dich hõor kꞌabam dʌ̈i kꞌapes hapiba jaautarr
27 Mag hiekꞌamamua hich Jesuupai hamag magjim haajem: ’
Pãrau kꞌapꞌʌ nʌmgui hajim hanʌm hĩchab,
 warrgarwejã pãar jöoinau,
 “Hoob pãach hõor kꞌabam dʌ̈i kꞌapes hamiet” ha jaaujeejim.
 28 Pari hĩs mua mag chirʌm:
 Warre kꞌapes haba hawiajã,
 hãbmuata hʌʌi hoowi hich hödegpai kꞌãijã,
 “Jãg hʌʌita magju haai kꞌitaba” ha kꞌĩirju simʌn,
 mag kꞌĩirjubarmuapai ya hich tꞌãar hee pekau waubarm mag hʌʌi dʌ̈i.
29 ’Magam huguata,
 pʌ juachaar garm daúa kꞌãijã pʌ pekau waupi sim kꞌai,
 jẽunaa warre warp barbapʌ̈i.
 Mag dau hãbpaim gaaimua pʌch mor tꞌum kꞌĩmie durr maju kꞌãai,
 dau happaita hokꞌoobarmʌn,
 hʌ̈u simgui hajim hanʌm.
 30 Wa pʌ juachaar garm juau kꞌãijã pʌ pekau waupi sim kꞌai,
 warre tꞌʌapnaa warp barbapʌ̈i.
 Jua hãbpaim gaaimua pʌch mor tꞌum kꞌĩmie durr maju kꞌãai,
 mag jua happaita hokꞌoobarmʌn hʌ̈u simgui hajim haajem.
 Wajapcharan magʌm pekau waumaaugau dau chukꞌumjö hoobamjönaa magʌm nem kꞌaigbam wawaagjã jua chukꞌumjö habá,
 bʌ̃ʌrjã wauba.
 Magju kꞌãai Hẽwandam dau na pʌch morta sʌrkꞌabá ha chirʌmgui hajim hanʌm.
Jesuu hʌʌi pʌapiba jaautarr
31 ’Pãrau kꞌapꞌʌ nʌmgui hajim hanʌm hĩchab,
 pãar jöoinau jaauwai,
 “Hãbmua kꞌãijã hich hʌʌi pʌagpam kꞌai,
 warre hẽsap gaai ‘Mua pʌ pʌa chirʌm’ ha pꞌãnaata hirig deeju haai sim” ha jaaujeejim.
 32 Pari hĩs jũrr mua mag chirʌmgui hajim hanʌm:
 Hãbmua kꞌãijã hich hʌʌi deeum dʌ̈i chadcha magba simta pʌa simʌn magan warag juau deeum dʌ̈i magamkꞌĩirjöta pʌa simgui hajim nʌm,
 magʌm gaaimua warag pekau waumkꞌĩir.
 Mag hich hap sim hawi chikꞌamnau pʌatarr hʌʌita hau sim wounjã pekauta wau simgui hajim hanʌm,
 hagtꞌa chikꞌam hʌʌikꞌa simta hau sĩewai.
Chadcha dichdëu nem wauju jawaag jãga haju haai sĩ
33 ’Hĩchab pãrau kꞌapꞌʌ nʌm,
 warrgarwejã pãar jöoinau jaauwain,
 sĩi parhoobam nem higwiata dichdëu nem waum kꞌõsim wauju ha hiekꞌaawain,
 naspawiajã deeu waubam haju haai sim ha jaaujeejim.
 Magarrau “Maach Pör Hẽwandam higwiata mua mag nem wauju ha hiekꞌabarmʌn chadau pöd naspawiajã dich hiekꞌatarr chaaur haju kꞌaba sim” ha jaaujeejim.
 34 Pari hĩs mua pãrag mag chirʌmgui hajim hanʌm hich Jesuu:
 Hoob bʌ̃ʌrjã nem hinagdam higwia kꞌãijã mag gaaimuata nem wauju ha hiekꞌamiet.
 Hedjã Hẽwandam kꞌu juupjem haawai hoob hedjã higwiajã mag gaaimuata nem wauju hamiet.
 35 Mʌg durrjã sĩi Hẽwandam bʌ̈ dʌnʌʌujem haawai ni mʌg durr higwiajã hoob mag gaaimuata nem wauju ha hiekꞌamiet ha jaaumajim hanʌm.
 Wa Jerusalén pꞌöbör higwia kꞌãijã,
 jãg pꞌöbör tꞌumaam kꞌʌʌn kꞌãaijã chi hʌ̃rʌʌcharam Rey sĩejem pꞌöbör haawai,
 hoob mag gaaimuajã nem wauju ha hiekꞌamiet hajim hanʌm.
 36 Wa dich pör higwia kꞌãijã hoob mag hiekꞌamiet;
 magʌmjã pekauu.
 Pãach hipꞌitꞌur mag hiekꞌawiajã pãrau pãach pörbʌ̈ hãbjã bäpꞌä paa hauba ni pꞌʌisijã paa haubamgui hajim hanʌm,
 hich Hẽwandamaupaita magpiejeewai.
 Mag nem parhooba higwiata hiekꞌa nʌm haig,
 Hẽwandam higwiata pãar mag hiekꞌa nʌm kꞌabahab,
 nem tꞌum hichdëuta homparr haawai.
 37 Magju kꞌãai chadcha nem wauju kꞌai,
 warre wauju habat.
 Wa wauba kꞌãijã haju kꞌai,
 warre hich hagjö waubam habat,
 mag nem hinag higwia magʌm gaaimuata wauju ha hiekꞌaba.
Dich dʌ̈i hõrau kꞌaigba haawai hagjö ham dʌ̈i kꞌaigba hapiba jaautarr
38 ’Pãrau kꞌapꞌʌ nʌm hĩchab,
 warrgarin pãar jöoinau jaauwai,
 “Chikꞌamnau pʌch dau suawai puajã hagjö hi dën suju haai sim” ha jaaujeejim;
 wa “Chikꞌamnau pʌ kꞌierr hãb kꞌãijã buatꞌẽupäaiwai pʌchdëujã hi dën hagjö haju haai sim” ha jaaujeejim.
 39 Pari hĩs mua mag chirʌmgui hajim hanʌm deeu hich Jesuu:
 Hãbmua kꞌãijã pãach dʌ̈i kꞌaigba haawai hoob ham dʌ̈i hagjö kꞌaigba hamiet.
 Magʌmjã hagjö pekauu.
 Magju kꞌãai pʌ kꞌĩidadcha deetarr kꞌai,
 tꞌoom garjã hagjö deemkꞌĩir hirig kꞌĩir hʌabá hajim hanaabá warag.
 40 Hãbmua kꞌãijã leinaanag pʌ jaauwia pʌ camis kꞌãijã kꞌechtꞌʌg haum hig sim kꞌai,
 warag tagam kꞌajũajã hʌdʌraa hirig harrpibá.
 41 Nem chʌkꞌʌm kꞌãijã hajués pʌchig kilómetro hãb harrpi sim kꞌai,
 magʌm haba warag kilómetro numí hatꞌaad hajim hanaabá.
 42 Hõrau pʌchig nem jëeuwai hö hajapꞌa magʌm haba deebá.
 Maimua sĩi pʌchig nem prestaa kꞌãijã jëeuwai deeb kꞌaba deebapʌ̈i hajim hanʌm.
Dich kꞌa hukꞌurm kꞌʌʌn kꞌa kꞌõsi hapi jaautarr
(Lc 6:27-28, 32-36)
43 ’Hĩchab pãrau kꞌapꞌʌ nʌm,
 warrgar pãar jöoinau jaauwain,
 “Pãach kꞌapkꞌʌʌnta kꞌa kꞌõsinaa pãach kꞌa hukꞌurm kꞌʌʌn hoomapꞌa habat” ha jaaujeejim.
 44 Pari hĩs mua mag chirʌmgui hajim hanʌm hich Jesuu:
 Pãach kꞌa hukꞌurm kꞌʌʌnjã daupii habat;
 maimua hagjö mʌ hiek gaaimua pãach kꞌaibag wauju hẽkꞌaajem kꞌʌʌn kõitjã warag Hẽwandamagta jëeubat.
 45 Pãrau magta hamʌn magan chadcha pãar hʌ̃gtꞌar Hẽwandam chiraajem chaainau.
 Hich hag Hẽwandamauta hõor wajapꞌam kꞌʌʌn hatꞌeejã hedau wʌʌpinaa kꞌaigbam kꞌʌʌn hatꞌeejã wʌʌpiejem.
 Hichdëuta hĩchab hich daar hagpierraa haajem kꞌʌʌn hatꞌeejã noseg chëpinaa sĩi parhoob hamach kꞌõchagpierr nem waaujem kꞌʌʌn hatꞌeejã noseg chëpiejemgui hajim hanʌm.
 Magua pãraujã hagjö tꞌum pãach dʌ̈i kꞌaigba haajem kꞌʌʌnpata daupii haju haai nʌmgui hajim haajem,
 hichdëu haajemjö.
 46 Pãrau sĩi pãach daupiim kꞌʌʌnpaita hagjö daupii hamʌn,
 ¿maig kꞌan wajaug sĩ?
 ¿Sĩi Romaam gobierno hatꞌee dëbpaar jëeujem kꞌʌʌn chi kꞌaigbam kꞌʌʌnaujã hich hagjö haba haajẽ?
 hajim hanʌm.
 47 Wa sĩi pãrau pãachjö judionaankꞌa tꞌʌnʌm kꞌʌʌnagpai kꞌãijã saludaakꞌiin,
 ¿maigjã kꞌan wajaug sĩ?
 ¿Hich hagjö haba haajẽ judionaan kꞌabam kꞌʌʌnaujã?
 Pãach meeun kꞌabam kꞌʌʌn hawiajã hoob hamag saludaamapꞌa hamiet hajim hanʌm.
 48 Pãach Haai hʌ̃gtꞌar chiraajemjã chi wajapꞌam haawai pãach chi chaainaujã hĩchab pãach Haaijö hö wajapꞌa habat pãach kꞌapeen dʌ̈i ha jaaumajim hanaabá.