Yesus-a kairai row pasin vou via boꞌo nepao de Sabat
(Matyu 12.1-14; Mak 2.23–3.6)
6
De Sabat raꞌa,
Yesus-a kaute kanoi romore erora wit.
Ta yei disaipel yaꞌa ero,
wit iri keko ya ketotopi eno ya tao va kereririri ya wit iri inyia kepa.
2 Kopei Farisi ovu ketere poiy veka,
“To korao vekaipe ta boꞌo va kopao,
lo memi kuirai veka de Sabat via boꞌo va nemao,
ta mopu kopao?”a
3 Ya Yesus-a kairaikire roiy veka,
“Taim Cha Devit awei aro yaꞌa koraiyoe,
4 kanoi oꞌro aꞌari ya God ya beret voro keupoa God karuna.
Beret emo,
yei pris po kuinyia iu nepa,
ta Cha Devit kara.
Ya ipin-a karoiy aro ekepi piya kepa.
Era mopu awirai ya Cha Devit ao en karao via opuritim vai?”
5 Ya Yesus-a kairai roiy veka,
“Ma ya Bio,
yaꞌa Biapako vou de Sabat.”
Yesus-a karao bia eno taipo raꞌa kaneman
(Matyu 12.9-14; Mak 3.1-6)
6 Kopei de Sabat raꞌa Yesus-a kanoi oꞌro lotu aꞌari yei Juda ya skul-a karoiy.
Ta ya bio raꞌa kakei,
eno awakai yaꞌa korai.
7 Ta yei Farisi awei saveman vou lob ine kyiorepariya revo Yesus.
Kepake neyarau revo bo kuinyia iu beiyo a oraie ero naraie neneman iu de Sabat o bauni.
Ta rara kyiorenanao ke kot-a nepiapao.
8 Ta Yesus-a ruru yei kayarau iꞌiy ven.
Ya kairai roa bia emo eno eyarai em veka,
“Namavariko ya narom nake iꞌiy ine yei beiyo.”
Ya bia emo kavariko ya karoi.
9 Ya Yesus-a kairai roiy veka,
“Kanake nanatere nopu,
lo memi kuirai romi veka ro,
era kuinyia iu pasin neman-a nemao o pasin taipo nemao de vou Sabat?
Keta eno nemoiy beiyo ekepi tare o keta nemi bagarapim yei?”
10 Yesus-a ine va kaore roiy aro mowmow ya kairai roa bia emo veka,
“Eno namatopanki.”
Ya bia emo eno katopanki ya eno keiyaneman varu.
11 Ta ova keiyaroro rova revo ta kekepi awirai-ya kyirirai bo ao arape nepao poa Yesus.
Yesus-a Aposel 12-pla kamompe
(Matyu 10.1-4; Mak 3.13-19)
12 Kopei roraꞌa Yesus-a karake beten-a narao ta kakoi tou raꞌa ya roro ririva kakei beten-a karao roa God konoi kuri naka.
13 Kopei uri roronai disaipel 12-pla kairiy kekape piya.
Ya 12-pla yei kamompe,
ke awoꞌo aposel-ac naroiy:
14 Cha Saimon awoꞌo raꞌa yaꞌa,
Yesus-a karinaka Cha Pita.
Raꞌai ya Cha Andru ta Cha Jems,
Cha Jon,
Cha Pilip,
Cha Bartolomyu,
15 Cha Matyu,
Cha Tomas,
Cha Jems ma biam ya Cha Alfius,
Cha Saimon yaꞌa raꞌa yei aro Selot,d
16 ta Cha Judas ma biam ya Cha Jems,
ta Cha Judas Iskariot bia emo karainyiaka Yesus-a kanoi iꞌiy eno peꞌe yei aro taipo.
Yesus-a aro bombiam prumo karaie keneman varu
(Matyu 4.24-25; Mak 3.7-12)
17 Ya kopei Yesus-a awei disaipel yaꞌa tou va kepepeo ya keparo keropi meꞌri koraꞌa koperiki,
ta yei disaipel mowmow yaꞌa kyiopoke ven bo ve.
Yei aro prumo vou boko mowmow vou Judia ta yei mataimon Jerusalem ta yei aro ekepi yine vou mataimon Tair awei Saidon,
yei minyiao kekape.
18 Kekape ke awirai ya Yesus-a nerivo ta aro a oraie ero naraie neneman.
Ta yei aro spirit taipo inyia obagarapim yei ero,
karaie keneman varu.
19 Korao veka ta aro bombiam-a kepake eno nyiavetaka Yesus,
ero korao veka,
kupuana ya Yesus-a konoi iꞌiy ta aro bombiam a oraie ero kopei keneman varu.
Yesus-a kairai aro mirarai keta oꞌto notei
(Matyu 5.1-12)
20 Kapirikei disaipel yaꞌa ta kairai roiy veka,
“Mopu aro mirarapu,
kuinyia iu ova noropu.
Kingdom ya God,
ero mopu.
21 Mopu aro oraiyopu,
mare kuinyia iu ova noropu,
kokai paire keta aokorom-a nopa ya roꞌo nomopu.
Mopu aro mare okepi opuro ero,
kuinyia iu ova noropu,
kokai paire keta avoto va nopapao.
22 Mopu aro voro aro bombiam inyia kyionipepu ta keririkepu,
ta poko taipo kyirai popu ero,
ta keipipu veka aro taipo,
ero korao veka,
mopu inyia pa kopikeiya Ma ya Bio,
kuinyia iu ova noropu.
23 “Bo ao en nepao popu,
mopu keta nopaopukope ya ova noropu.
Ero korao veka,
ao neman mopu kerinyia heven keta nopuna veka pe.
Pasin ve,
aka yei minyiao kepao poiy profet yei tija.
24 Kopei mopu aro ao prumo uinyia ipu ero,
ova nopu kinao ke.
Mopu ao voro norao riꞌi va norupukeiyo kopuko ven.
25 Mopu aro inyia aokorom-a kopa ta roꞌo komopu mare voꞌo,
ova nopukinao ke.
ero korao veka,
kokai paire keta noraiyopu.
Ta mopu aro inyia avoto va opapao mare vo,
ova nopukinao ke,
ero korao veka,
keta nopu okoku ya nopuro.
26 Mopu aro awoꞌo neman-a kepopu mare vo,
ova nopukinao ke,
ero korao veka,
tija aro apo yei ao en ta kepao poiy minyiao profet kanakanapo.”
Aro ine epema trotropu nameremoiy
(Matyu 5.39-42)
27 Yesus-a tare kairai vova veka,
“Kanairai nopu,
aro awirai-ya opena rivo ero,
mopu keta noperepoiy revo aro ine epepu trotropu ya pasin neman-a nopao poiy aro voro kyionipepu.
28 Bo aro ovu netere poiy spirit taipo ao taipo nepao popu,
kuinyia iu ova noropu.
Beten-a nopao poa God ke nalpim yei aro inyia ebagarapim mopu.
29 Bo bio raꞌa potepote nerema pomko,
ta namarovoru moa para minyiao.
Bo bio raꞌa no moma nako,
ta namin noreka moma nako minyiao.
30 Bo aro prumo ao va netere poma,
namoiy.
Kopei bo bio raꞌa ao mema nako,
via namatere moa naroma varu vai.
31 Pasin voro koperepow ke aro ovu nepao popu,
pasin em po nopao poiy.
32 “Bo noperepoiy revo aro eperepopu revo,
to korao vekaipe ta God-a blesin-a karopu?
Yei aro sin-a epao ero yei minyiao ta neperepoiy revo aro inyia eperepoiy revo.
33 Bo pasin neman-a nopao poiy aro inyia pasin neman-a epao popu,
to korao vekaipe ta God-a blesin-a karopu?
Yei aro inyia sin-a epao ero yei minyiao ta inyia kepao veka.
34 Bo dinau raꞌa nopoiy aro voro kopitoro veka kuinyia iu nepopu varu,
to korao vekaipe ta God-a blesin-a karopu?
Yei aro inyia sin-a epao ero,
yei minyiao ta inyia kepoiy.
Kepitoro veka ao prumo keta neko piy varu.
35 Mopu aro ine epepu trotropu ero ta noperepoiy revo ya pasin neman-a nopao.
Keta dinau va nopoiy aro bombiam ta via nopitoro veka ao va raꞌa nepopu varu.
Kopei ao neman God-a keta narao ropu,
kopako revo.
Keta nokepi veka mevova ya God Bia Nake.
Ero korao veka,
inyia karao roiy revo aro voro via oꞌti eupoa awei aro ao taipetaipe akai-ya epao ero.
36 Keta nopu okoku poiy veka Aka mopu inyia kaokoku roiy.”
Mopu viake pasin yei beiyo nopu skelim
(Matyu 7.1-5)
37 Yesus-a kairai vova veka,
“Mopu viake pasin yei beiyo nopu skelim ya nopirai veka yei aro taipo,
bo nopao veka,
awenari God-a pasin em ta narao ropu minyiao.
Beiyo nopu pogivim yei,
God-a yaꞌa minyiao keta napogivim mopu.
38 Mopu keta ao va nopoiy beiyo ke God-a ao va naropu minyiao.
Kopei ao ya God-a naropu,
keta notawo ao mopu opoiy ero,
ya keta nachao noraro nuinyia iu revo rovanore ya novere ya naropu.
Skel bekaipe kopoiy beiyo,
keta kopei nopuko varu.”
39 Ya Yesus-a aꞌai-ya karari roiy minyiao veka,
“Era kuinyia iu bio ine taipo naivia bio ine taipo raꞌa ke neraiute po rara vai?
Era ta nerairepi rovo minyiao kamo vai?
40 Beiyo ao va nelainim rere via kuinyia iu netawo tikse yei,
kopei yei aro skul-a eko ven ero,
keta save va neko veka tikse yei.
41 “Korao vekaipe ta aomo mentanaka kamapirike koiyareiki ine ya raꞌai mema.
To mema veku via amapirike aꞌai koraꞌa pako koremareiki ine?
42 Bo mema via amapirike aꞌai pako koraꞌa koremareiki ine,
to korao vekaipe ta kamairai moa raꞌai raꞌa moma veka,
‘Raꞌai,
nameka aomo eremareiki ine nenemaputuki.’
Mema aoroporere va kamairai,
mema veku aꞌai kora koremareiki ine namaputukime vo.
Ya kopei namapirikeo revo aomo mentanaka eyareiki ine ya raꞌai mema nemiaputuki.”
Aꞌai eri akai vou
(Matyu 7.16-20; 12.33-35)
43 Yesus-a kairai vova veka,
“Aꞌai neman viake akai taipo noave,
kopei aꞌai taipo viake akai neman-a noave.
44 Akai rere aꞌai emo,
koriritao veka evo aꞌai arape.
Beiyo via kuinyia iu nenopi pire tiꞌi ere ke akai vou fik-a nepu,
ta aꞌai mememe taipetaipe tiꞌi erere erinyia ero via kuinyia iu nenopi wain akai-ya nepu.
45 Bia neman ruru akai-ya kuinyia iꞌya romoꞌo kuro yaꞌa ta pasin neman-a kararao.
Kopei bia ataipo revo,
ruru taipo awakai-ya kuinyia iꞌya romoꞌo kuro yaꞌa ta pasin taipetaipe akai-ya kararao.
Ruru prumo vekaipe kerinyia romoꞌo kuro,
roꞌo veku ta kuirai kerekare upuo.”
Pasin riepin vou oꞌro nopao
(Matyu 7.24-27)
46 Yesus-a kairai vova veka,
“Korao vekaipe ta mopu koipina veka,
‘Biapako,
Biapako,’
ta via pa va opikeo awirai nena?
47 Bo bio raꞌa nakai ina ta awirai nena narivo ya pa narikeo,
keta naniritapu bia emo karao vekaipe.
48 “Bia veka karao veka bio raꞌa karake oꞌro va narao.
Meꞌri va kaui koraro revo kuro ya oꞌro va karira tao topa.
Taim ainyeta pako nokai nokirike oꞌro,
keta oꞌro va via noirere,
ero korao veka oꞌro va karao revo kupuana.
49 Kopei bio raꞌa awirai nena narivo ta via pa narikeo,
ero korao veka,
bio raꞌa oꞌro para va via arira tao meꞌri.
Oꞌro karaotao pon meꞌri.
Kopei ainyeta pako nokai nokirike oꞌro vo,
ya bererenki oꞌro va korei ya kochori nau.”