He parau raꞌe pāpaꞌi e
Pētero
Te nuꞌu haka moe raꞌe era i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū o Itaraera i tute rō mo tōtōā e te nuꞌu taꞌe haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a ia. ꞌO ira e noho era e maraŋa rō ꞌana ꞌi te tētahi atu henua haka tere e te rōmano. Ki te nuꞌu maraŋa ki Ponotō, ki Karatia, ki Kāpārōtia, ki ꞌĀtia ꞌe ki Vītīnia i pāpaꞌi ai te ꞌāpōtoro era ko Pētero i te parau nei (1.1).
Meꞌe rahi te ꞌati i ꞌamo e te nuꞌu nei ꞌi te rāua kona noho ꞌo te ai o rāua ꞌa Ietū Kiritō. ꞌO ira, ꞌi ruŋa i te parau nei, he haka pūai e Pētero i te manaꞌu ꞌe he hatu mo haꞌahana-hana mo oho nō ki te ꞌAtua, kope vaꞌai mai «i te ora ꞌe i te noho iŋa ꞌāpī, he rahi o tōꞌona haka ꞌaroha mo tātou» (1.3). He hatu takoꞌa e Pētero pē nei ē: te meꞌe mo takeꞌa ꞌi ruŋa i a rāua ꞌo te ai i a rāua te noho iŋa ꞌāpī nei he haka tapa iŋa mai roto i te hara (1.15–16), ꞌe he koa, ka ai atu e topa rō ꞌana ꞌi ruŋa i a rāua te ꞌati (1.6–9). Te kiritiano taꞌatoꞌa, paꞌi, he huaꞌai o te ꞌAtua ꞌe he oromatuꞌa aŋa ki a ia (2.9).
Te meꞌe vānaŋa rahi ꞌi ruŋa i te parau nei: pē hē te noho iŋa tano mo te nuꞌu kiritiano. Ki te kī ꞌa Pētero: te nuꞌu kiritiano e haꞌatura ki te nuꞌu ra-rahi ꞌe ki te nuꞌu pūꞌoko haka tere o te henua ꞌo te ai he meꞌe haŋa e te tātou Pūꞌoko Haka Tere ko Ietū Kiritō (2.13–15).
ꞌE ki te kī takoꞌa ꞌa Pētero: te paꞌo iŋa o te ao nā ko hāhine mai ꞌana (4.7). ꞌO ira, e haŋa te taina ki te rua, e toꞌo e hāpaꞌo i te nuꞌu kiritiano tuꞌu atu ki te hare, ꞌe e koa ꞌo te topa atu o te ꞌati ꞌo te ai ōꞌou ꞌa Ietū Kiritō (4.8–9,12–16).