Yesus-a kanoi karoi iu ine ya Pailat
(Matyu 27.1-2; 27.11-14; Mak 15.1-5; Jon 18.28-38)
23
Ya kopei yei aro beiy kot-a epiapao Yesus ro,
kevereko ya keko yaꞌa kanoi iya Pailat.a
2 Ya kot-a kepiapao ya kyirai veka,
“Bia emo kemi pirikeiya ven ruru karei rovoru aro Judia row awirai yaꞌa.
Ine kanana rarimi ke via takis-a nemoa Cha Sisarb vai.
Kairai veka yaꞌa veku Krais yaꞌa king.”
3 Korao veka ta Pailat-a katere roa Yesus-a veka,
“Era mema king yei Juda vai?”
Ya kopei Yesus-a kairaikire roa veka,
“Awirai yauke voro mema veku kamairai ero.”
4 Ya Pailat-a kairai roiy bikpris awei aro bombiam-a veka,
“Ku vou kot-a nenianao bia emo via anaorenao.”
5 Ta yei kyepi kemomo naka kyirai veka.
“Bia emo kanoi rorore boko mowmow vou Judia.
Bo va karao revo Galili re ya kakai boko memi.
Skul-a karoiy aro bombiam ta awirai yaꞌa korao riꞌi kokokoꞌ nai.”
Yesus-a kot-a kepiapao piya Cha Herot
6 Pailat-a awirai ve karivo roiy ya katereroiy veka,
“Bia emo yaꞌa Galili vai?”
7 Pailat-a kayarau veka Yesus-a kakai boko voro Cha Herot kaorerariu ero,
ya kairai roa Yesus-a kanoi iya.
Cha Herot minyiao kakei mataimon pako Jerusalem taim evo.
8 Kopei taim Cha Herot kapirikeiya Yesus,
ova korova revo,
ero korao veka,
tija via apirikeiya vai.
Awirai yaꞌa po karivorivo ta karake yaꞌa veku napirikeiya mirakol ovu nararerare.
9 Korao veka ta Cha Herot ao mowmow katere naka Yesus.
Ta Yesus-a via a va raꞌa airaikire roa vai.
10 Yei bikpris vou tempel awei saveman vou lo minyiao kekape keropi ya kyirai kemomo ke kot-a nepiapao Yesus.
11 Kopei Cha Herot awei soldia yaꞌa kerovoriaka Yesus ya keteriaka.
No ine neman-a raꞌa keko ya kepiakuc ya kerainyiaka kanoi varu iya Pailat.
12 Tija Cha Herot ine keiya trotroru Pailat,
kopei mare vo kura kaivia.
Pailat-a kairai roiy ke Yesus-a netutari naka aꞌai tiriki
(Matyu 27.15-26; Mak 15.6-15; Jon 18.38–19.16)
13 Ya kopei Pailat-a kairiy bikpris vou tempel,
ta yei hetman awei aro bombiam minyiao kekape kyiopoke.
14 Ya kairai roiy veka,
“Bia emo kopuko yaꞌa kakai ina,
ta kopirai veka bia emo karao aro bombiam-a ova koreiroro roiy gavman.
Nopurivo!
Taim kokape koropi,
aotere inyia kanao noa revo ta via ao va raꞌa anaorenao ke kot-a nopiapao.
15 Cha Herot minyiao ao en kayarau ven ta kairai roa Yesus-a kakai imi varu.
Nopurivo.
Bia emo via ao taipo va raꞌa arao vai,
ke kuinyia iu nanairai veka narai.
16-17 Ta nanairai noiy soldia wip-a nepyeiya ya kopei nanarokoneria nanoi.”d
18 Ya aro bombiam mowmow va kyepi minyiao pako ya kyirai veka,
“Cha Barabas nopu rokoperia nakai romi upuo,
ya bia voro po nopyeiya narai!”
19 Cha Barabas roma kastat karao mataimon aꞌari awei gavman ta bia raꞌa kayeiya karai.
Ya kopei kyiaivia keparairoki kalabus.
20 Kopei Pailat-a tare kairai roiy,
karake narokoreria Yesus-a nanoi.
21 Ta yei inyia kyepi pako ya kyirai veka,
“Nama tutari naka aꞌai tiriki!
Nama tutari naka aꞌai tiriki!”
22 Kopei tare kairai roiy vova veka “To korao vekaipe?
Ao va raꞌa via anaorenao arao otaipo ke nanairai nopu nopyeiya narai.
Korao veka ta wip-a nainyeiya ya nanarokoneria nanoi kanapo.”
23 Ta kyepi pako vova ke,
ya kyirai kemomo ke Yesus-a netutari naka aꞌai tiriki.
Inyia kyepi konoi ya ketawo awirai ya Pailat.
24 Korao veka ta Pailat-a pa karike awirai yei ta kairai veka Yesus-a keta nepyeiya narai.
25 Aro bombiam-a kyepi poa Pailat ke narokoreria bia roma arao iꞌiy gavman ta bio va ayeiya arai ero.
Ta keperiaroki kakei kalabus ke nakai upuo.
Ya kopei Pailat-a awirai yei karivo ya kareriaki Yesus-a kanoi iꞌiy eno peꞌe yei soldia.
Yesus-a ketutari naka aꞌai tiriki
(Matyu 27.33-44; Mak 15.22-32; Jon 19.17-24)
26 Ya kopei taim keko yaꞌa Yesus-a kenopi,
kevakakeiya bia raꞌa yei mataimon Sairini awoꞌo yaꞌa Cha Saimon.
Kaute kakai ke nanoi mataimon pako Jerusalem.
Kyiaivia ya aꞌai tiriki ya Yesus-a kepia peretaw tom ya kapoiy pa keiyaroi Yesus.
27 Aro bombiam koka pa kepikeiya Yesus.
Aro bom prumo kere okoku ya kerero rova revo.
28 Ya kopei Yesus-a karovoruka ya kairai rore veka,
“Meve aro bom mataimon Jerusalem,
via nevero kekena vai.
Nevero kekeve meve veku awei mevova meve.
29 Neverivo.
Kokai paire keta nevirai veka,
‘Aro bom voro via kuinyia iu meꞌe va nere awei,
awere aro bom baunke via meꞌe va ere awei,
ta rere aro bom via toꞌo va ere roiy meꞌe,
kuinyia iu ova norore.’
30 ‘Ya kopei nerirai rore tou ipipo va veka,
“Neve woruru tami,”
ya kopei tou mememe nerirai rore veka,
“Neve ririmi.” ’e
31 Bo ao en nepao taim aꞌai-ya baunke notare,
to keta arape nepao taim aꞌai-ya nouraf ven?”
32 Bia riepin ao taipo va keraipao minyiao ta soldia keko yei kekape ke nepyei neviri piya Yesus.
33 Taim kerepiki iu boko raꞌa keipinao veka Cha Reva,
ya Yesus-a ketutari naka aꞌai tiriki eri bia riepin ao taipo inyia eraipao ero.
Bia riepin ve,
raꞌa yei ketutari naka iu eno awakai ya Yesus.
Kopei raꞌa,
ketutari naka iu eno apata yaꞌa.
34 Ya Yesus-a kairai veka,
“Ma Tata,
sin yei nama pereu.
Ao voro inyia epao ero,
yei veku via eyarau vai.”
Ya satu keparai ke noreka ya Yesus-a newani nonoi roiy yei veku.
35 Aro bombiam-a keropi kepirike po,
ta yei hetman yei aro bombiam-a keteriaka Yesus.
Ya kyirai veka,
“Kalpim yei aro ovu,
to korao vekaipe ta via kuinyia iu nalpim yaꞌa veku?
Bo karake nariritami veka yaꞌa Krais ya God,
Bia God-a kamompe,
ta yaꞌa veku nalpim yaꞌa.”
36 Ta yei soldia minyiao kekape keteriaka,
ta kepake viniga neupoa naton.
37 Ya kyirai poa veka,
“Bo mema king yei Juda,
ta mema veku nama elpim mema veku.”
38 Awirai-ya raꞌa kepeꞌe ketutari taw aꞌai tiriki iu cha yaꞌa.
Awirai ve kepeꞌe kuirai veka:
BIA EMO YAꞌA KING YEI JUDA.
39 Raꞌa yei bia riepin etutari nai iya Yesus,
kateriaka Yesus veka,
“Bo mema Krais,
mema veku nama elpim mema ya mepi minyiao.”
40 Kopei bia raꞌa ketutari iya para,
awirai em karivo ya katoivia kairai roa veka,
“Mema via amariri moa God vai?
Nai-ya kamako korao iya minyiao.
41 Ao en kepaopopi ero korao veka,
pasin taipo va inyia kepipao.
Kopei ya bia emo,
ao taipo va via raꞌa arao vai.”
42 Kairai vova veka,
“Yesus,
o namakinao mona taim nakome nakemi kingdom mema.”
43 Kopei Yesus-a kairaikire roa veka,
“Awakai-ya kanairai noma,
mareakai keta nakem ina heven.”
Yesus-a karai
(Matyu 27.45-56; Mak 15.33-41)
44 Ya kopei umo va karoiko veka 12 kilok,
ya bo va kororokeki koririre boko mowmow vou meꞌri,
konoi kuinyia iu veka 3 kilok bariri.
45 Ku vou korao veka,
umo va via aviriri.
Ya no pako kwaoveru tempel aꞌari ro,
koawetari kora riepin.
46 Ya Yesus-a kaiy pako kairai veka,
“Ma Tata,
spirit nena kanoma kuinyia eno mema.”
Taim awirai ve kairai ya ova kaparuki ya karai.
47 Kepten yei soldia ao en kapirike,
awoꞌo ya God-a kavoko ya kairai veka,
“Awakai no,
bia emo kaniniu revo iu ine ya God.”
48 Ya aro bombiam koka kekape kyiopoke ta ao ine kepirike.
Ao en kepirikere kerekamap iꞌiy ta uruku kepyeug ya kenopi varu oꞌro yei.
49 Ta yei kura mowmow yaꞌa Yesus awere aro bom inyia erute rorova ero,
kerekeri distrik Galili ya kereute kerekare.
Kerekare kererori rarapaki,
ya ao ere kamap taim evo kerepirike nau.
Yesus-a kepere
(Matyu 27.57-61; Mak 15.42-47; Jon 19.38-42)
50 Taim evo bio raꞌa kakei awoꞌo yaꞌa Cha Yosep.
Yaꞌa raꞌa yei aro beiy kot-a ta karivo roiy Juda.
Yaꞌa bia neman,
pasin niniu ta karao iu ine ya God.
51 Aro beiy ovu awirai-ya kyirai minyiao ke Yesus-a nepyeiya narai,
ta koinyia.
Boko ya Cha Yosep,
mataimon Arimatea kuinyia distrik Judia.
Yaꞌa ta inyia kakei ke kingdom ya God-a napirike vo.
52 Cha Yosep kanoi iya Pailat ya katere roa ke Yesus-a nako yaꞌa nanoi narere.
53 Ya Yesus-a kaiviao pika ya no va kariria ya poiy kanoi karuvoroki kainyia topa kamo.
Kamo ve,
kepaonao ta bio raꞌa via eperiaroki tija vai.
54 Ya de vou Sabat-a kokai kakuke ta ao va keparepare.
55 Rere aro bom inyia kereute rorova Yesus kerekare distrik Galili,
kerenori rova Cha Yosep.
Kerenori rova kererake kamo va nere pirikeo,
ta kererake nerepirikeiya Yesus-a arere ainyia arao vekaipe.
56 Ya kerenori varu oꞌro rere ya sanda va nau wel-a kere redim rere.
Kopei de Sabat,
ya keremalolo.
Lo rere kuirai veka.