Joonawaanoŋ gejatootoo qaa
Joona
Jeŋasa-asari
Buk koi kanoŋ gejatootoo qaa qaita moŋ kolooja. Ii Joonawaanoŋ nomaeŋ asugiroti, iikawaa sunduya. Anutunoŋ qaa kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro: “Gii mono Assiria kantriwaa siti waŋa qata Niiniwe kanoŋ kema uukuukuu gawoŋ mewa.” Assiria yoŋonoŋ kakasililiŋgia somata ero Israel yoŋonoŋ kere yoŋoo boronoŋ komuwombotiwaajoŋ toroko moma laligogi. Anutunoŋ Joona kaeŋ jeŋ kotoŋ muroto, Joonanoŋ togoŋ Anutuwaa qele kolooŋ Niiniwe kemambaajoŋ qotogoro. Ii kokaembaajoŋ togoro: Anutunoŋ siti ii tiwilaamambaa galeŋ meme qaa ijoroto, Joonanoŋ iikawaa so oŋanoŋ koloowaatiwaajoŋ mende moma kotiiro.
Joonanoŋ togoŋ qotogoro lombo uuta qaganoŋ uro iikawaa gematanoŋ iyaŋaa jaajaa amambaa aiŋa meŋ kamaaŋ ama teŋ koma keno. Kema uukuukuu gawoŋ mero Niiniwe seiseiyanoŋ uugia oŋanoŋ meleeŋgi. Kawaajoŋ Anutuwaa uuta olomooro mende tiwilaaŋ oŋono. Kawaajoŋ Joonawaa uutanoŋ boliŋ kobooro komumambaajoŋ moro. Kiŋ moŋnoŋ yambu 782–753 Kraist mende koloorotinoŋ galeŋgiaga laligoro Joonanoŋ kambaŋ kanoŋ gawoŋa mero. Joonawaanoŋ gomaŋ qata Gat Hefer ii Nazaret kosianoŋ, 5 kilomiita kekembaa so. Niiniwe ii koriganoŋ, 500–600 kilomiita kekeŋaa so.
Kanageŋ Israel yoŋonoŋ iyaŋgio gejatootoo ejemba yoŋoonoŋ qaa moma mende teŋ koma yaŋgiseŋ laligogi Anutunoŋ jeŋ tegoro Assiria yoŋonoŋ kaŋ uŋuŋ uŋuama keŋgi iyaŋgiaa nanaŋgia ii kaeŋ sooro. Buk koi ii Anutuwaa kania woi kokaeŋ ninisaanja: Nono kuuya Anutuwaa uuaiŋa tororo teŋ komboŋatiwaa so koloojoŋ. Kaeŋ mende amboŋati eeŋ, lombo mono oŋanoŋ qanananoŋ ubaa. Anutuwaa kania waŋa moŋ ii kiaŋkoomu ano uujopa. Anutunoŋ aŋaa kaziuruta Assiria gadokopa yoŋoo siŋgisoŋgogia kaaŋiadeeŋ mesaoŋ iimaleiŋnoŋga metogoŋ oŋombaatiwaajoŋ kaparaŋ komakeja. Iroŋa bologanoŋ qagianoŋ ubabotiwaajoŋ moma kotiiŋ uunana meleemboŋatiwaajoŋ kuuŋ nononja.
Buk kokawaa bakaya waŋa 4 ii kokaeŋ:
1) Anutunoŋ Joona oono yaŋgiseŋ ano. 1.1-17
2) Joonanoŋ uuta meleema saranoŋga lolooro. 2.1-10
3) Joonanoŋ Niiniwe kanageso uugia kuuro. 3.1-10
4) Uugia meleeŋgi Anutunoŋ kiaŋkoomu oŋono. 4.1-11