PETORO I
Petoro â ɋaticne Anderea jahe Galilaia mâreŋko qowi roro ŋic jupic. Juhapire Jesuzi rocjofame ŋicroro epic (Mataio 4:18–22). Petorore ʒâŋe raŋɋa Simoŋ. Jesuzi ʒâŋe ɋâri‐ticne Petoro (Kefa) muwec. Petoro e motec gâcne jaŋere micne bapa erâ juwec. Eme Jesu e juku hâmockonec faharerâ Genesarete riqicko motecfâcne fua‐jarehuc Petoro miti gie mocwâc mucnewec â hâmoc‐ticnere findaŋdâŋ muwec. Eme ʒâhec Tiri Mâro wahame Judaŋic bocjaha tumaŋnepie Petorozi jaŋere maio domahuc Jesure fuŋne muŋɋârâŋkewec (Aposolo 2:14–36). Erâ miti ufuŋte motâcko ŋicpuriŋ moc bâpiaŋkewec (Aposolo 3:1-8). Juku Jerusalem haeo mitire ʒika kâpâcwâru boc fuarâ fome Petorozi hae i beherâ mâreŋ rârecke raku Jope haeo fisirâ Tabita bâɋârewec (Aposolo 9:36). Erâ wâc Konelio â wiacfâcne miti jazawec (Aposolo 10). Eme Jerusalem haeo risiehame Herodezi qaocte kâpâcwâru ficko râeme ŋehame aŋelozi batarawec (Aposolo 12). Juku Paulozi Jerusalem haeo fisime Petoro â aposolo gâcne jaŋe turerâ qâpuc jaŋere dâŋ mumbiŋ (Aposolo 15). Dameŋ mocte Petoro â Paulo jahe Antiokia haeo bâbâfuac epic (Galata 2:11). Ʒâhecko ine Petorozi Siria mâreŋko miti gie bawec. Irecnec risierâ raku Roma haeo fisime rorâ qambiŋ.
Papia I i Petorozi Roma haeo juhuc qâreŋkewec. Mareko ehec mâmâc ira jupic. Papia i Asia mâreŋ masunao Paulore ŋicfâc jurambiŋ jaŋerao râewec (gaŋ 1:11). Jaŋe bekâ erâ jumbiŋ. Paulo e dameŋ ʒora kâpâcwâru ficko ŋehuc juwec. Eme firuepie waharâ Sipeŋ mâreŋko rawec mecne. Iŋuc ehuc juhame ŋic ŋokacfâcne mamac tâmiric jumbiŋ. Eme Mareko e Paulozi Roma haeo kâpâcwâru ficko juhame ra iqickewec (Kolosai 4:10). Iqickerâ risie warehuc Asia mâreŋ masunao Jesure kikefuŋfâc jurambiŋ jaŋere fuŋne manarâ Petororao fisirâ dâŋ binaŋ ecnewec. Eme Petorozi jaŋere papia qâreŋkewec, qâreŋkerâ Sila râcneme barawec. Sila ʒâŋene moc Siliwano. Eki hâcne Paulo miti kiŋaŋ ʒâʒâŋiŋ moc rame bâjâpehuc bafickeme Asia masunao miti gie bapic (Aposolo 15:40, â Petoro I 5:12).
Asia mâreŋ masunao mitiŋic ŋokac jurambiŋ jaŋe mitire erâ fific guguriŋ faio fembiŋ. Eme Petorozi hume keteŋ ejareme sanaŋkeniŋte papia râe‐jarewec. Gie i hâcne Wofuŋzi mucnewec (Luka 22:32). Dâŋ fuŋne kecʒiŋuc qâreŋke‐jarewec: Wiac furi sâko kitâc‐nâpokicnere Wofuŋtao qohotahuc sambâŋko merâfâc fokac irec mamanac juzo (gaŋ 1 â 2:1–10). Erâ dâŋ moc kecʒiŋuc: Mâreŋko jaba jueŋgopeneŋzi miti hata munârekicne ijaha âtehuc Wofuŋ bâjâpezo (gaŋ 2:11–25, â 3:1–12). Erâ moc: Jesure erâ ʒâic busâqocko juhuc mi dockezo, dâŋ i qâreŋkehuc bufac qajarewec (gaŋ 3:13-22, â gaŋ 4). Izi ʒâhec mumutâc dâŋ gâcne qâreŋke‐jarewec wâc (gaŋ 5).