23
Pol keniaw empem re niy teweiyn iyn kot ono ke tekes re pene,
“Wanakre yaꞌe,
yane tokwua omon ke anenre ya tokuo,
ya tokuo omon omon peyian na talakuan iyn Godꞌe wa wama kospaijna nanekene soene.”
2 Aij yi kes ene ko niy remien antan iyn tempel aan yiꞌe Ananaias ono kes re niy korto tiytiyna Pol ono iyn re artawtawama yi tokotaw.
3 Sopeneke Pol tekesweyie yi pene,
“God awtawpotma ena.
Ena kuo pene banis kokelek taako re korosna pen wospos.
E akmin ana iyn akluon aij yaꞌe awanan re lo.
Elinke ena antam elin koluon takwuanan re lo soenere ke e tekis re iyn artaw potma yia.”
4 Ke re niy na koron tiytiyna Pol ono teres Pol ono pene,
“Niy soana God keꞌes yi iyn awmen pene niy remien antan.
Ke e wua tekis aij ke tokꞌuas yi aij sopana tokuꞌen?”
5 Ke Pol tekes re enian pene,
“Wanakre,
ya lin ko sawe pene yine niy remien antan.
Kopene lo re karꞌar tekes pene,
‘E lin awkis ekliek niy takwa watan na om aij.’ ”a
6 Pol ko sawe re niy na koron torlon yi kot soono.
Elen yare Sadyusi ke elen yare Farisi.
Niy soenere,
niy iyn tarwa watan na re kot yare Juda.
Yi kawaw nokuoteken tekes kaunsil ono pene,
“Wanakre,
yane Farisi taako onton wuruaw.
Ke yane yape Farisi taako tawana.
Ke ya aktu tokuot aij yaꞌe ene kopene ya tokuo bilip pene re niy na karmat ono arꞌusia enian ke ya tekꞌiepna iyn atniaw re o pene yi kespaij iyn awrama epin ono.”
7 Tem yi kes aij soene,
re Farisi ono korꞌo re Sadyusi kerꞌiylweyiema.
Peneke re keryiykai wa koron tup entin.
Re Sadyusi wa koron tup taako ke re Farisi repe wa koron taako.
8 Aij remien iyn re koro sopono ene kopene re Sadyusi ene teres pene niy tarmat ono elin arꞌusia enian.
Ke re ensel ke re spirit ono tawana elin kermen.
Elinke re Farisi ono toro bilip pene o soenere kermen.
9 O soene ko re kerꞌiylna prum ektek.
Ke re Farisi termen pene re tisa iyn lo ono korꞌusia ke keres aij nokuoteken ke teres pene,
“Etne lin teniaw o kokelek taako niy soene ko.
Kopene aij yi tekes ene kopene mas o ensel taako kes yi peko.”
10 Aij ene kokelek ektek ke ko niy takwa watan na re ami ono kamta iyn re aryiyjek aryiypaij Pol ono on welen welen.
Sopeneke yi kawna re soldia ono iyn awraꞌiw ke arꞌep yi ke awrouw yi awa taw reꞌe ami na toron ono.
11 Puiyn iyn tem soono,
Niy Prum wama koto tiytiyna Pol ke tekes yi pene,
“E aktu nokuon ke e lin amtua,
iyn e kiswawna aij yaꞌe aimol prum Jerusalem ke e awkuo sopana aimol prum Rom tawana.”
Re keresmana aij iyn arla Pol awmat
12 Tawtaw amana tektek,
elen reꞌe Juda na terniaw ekepna Pol ono kerkiymana ke keresmana aij iyn arla Pol awmat.
Aij re na keresmana ono,
re keres pene re lin kolon arꞌaiyn otuow o awreiyn raiyn awospaijna tem re arla Pol awmat.
13 Re niy na kerkiymana ke keresmana aij iyn arla Pol ono,
namba reꞌe awtalaꞌa 40.
14 Re karwana re niy remien teweiyn iyn onoo terꞌestek ke re niy teweiyn ono teres re pene,
“Etne tesmana aij nokuon taako iyn et lin atꞌaiyn otuow o ateiyn raiyn awospaij tem et atla Pol awmat nom ke jow.
15 Nanekene omna ke re niy tarwa watan na kot awkes aij awa niy tekniawtek re ami ono iyn awꞌep yi awama awto om watan.
Ke om awko ektep iyn awkera yi iyn om akniaw aij yiꞌe ene kamtaw.
Ke etne atontekna yi tawantan ke atla yi awmat tem yi awama.”
16 Elinke tem Pol niꞌin totot kolon aij merew reꞌe soono,
yi kepe kawa taw yare ami ono ke kes Pol aij soono.
17 Ke Pol kekiy taako yare niy tarwa watan na re ami tup ono wama ke yi tekes yi pene,
“E awkuw niy onton soene akwuana niy takwa watan na e.
Niy onton soene,
keꞌep aij iyn awes yi.”
18 Sopeneke niy takwa watan na re ami tup ono keꞌep niy onton ono ke ro karwana niy na takwa watan na re ami ono,
ke yi tekes niy na takwa watan na re ami ono pene,
“Pol niy akmen karabus ono kekiy yia ke yi kes yia keꞌiep niy onton soene wamana e.
Niy onton ene keꞌep aij iyn yi awes e.”
19 Niy takwa watan na re soldia tartar ono keꞌep niy onton ono alapan ke epma yi koto yi ellen,
ke yi tekera yi pene,
“E awkis yia aij anen?”
20 Ke niy onton ono tekes yi pene,
“Re Juda keresmana aij iyn re awrerna e iyn e akꞌiep Pol awa na re niy tarwa watan na kot prum yare ono iyn re awro ertep iyn re awrerna yi aij iyn yi awes re aij wolkuan kamtaw.
21 E lin akluonpaijna aij reꞌe ke awkuo o pene re na tererna e ene.
Kopene niy namba reꞌe awtala 40,
ono arꞌiynjala awron iyn re arꞌepna yi.
Re koro promis taako iyn re lin arꞌaiyn otuow o awreiyn raiyn awospaijna re arla yi awmat.
Ke re terꞌepna peyian iyn e aktuowpaijna aij reꞌe.”
22 Ke niy takwa watan na re ami ono kes awtawa niy onton soono pene,
“E lin awkis niy taako pene e kouw aij soene wuama kistekna yia.”
Ke yi kes niy onton ono kawa.
Re kerꞌeptawa Pol wa kerlena yi aimol Sisaria
23 Ke yi kekiy entin yare niy tarwa watan na re ami tup ono ke yi tekes ro pene,
“Lo akꞌep 200-pla soldia,
70-pla re niy terpe hos ke 200-pla re niy iyn terꞌep re tur teweiyn ono iyn arwa aimol Sisaria nanekene 9 kilok puiyn.
24 Lo akꞌep re hos iyn awrouw Pol tawana.
Ke lo awkouw yi ke akniaw ektekna yi awa awospaijna yi awa na Gavena Feliks.”
25-26 Ke yi kaꞌar terew on pene,
Yane,
Klodius Lisias ke ya kuꞌuar terew soene awa e niy prum ke niy iyn tokwua watan na taw soana,
Gavena Feliks.
Araw omon.
27 Re Juda kerꞌepem niy soene ke re toro arla yi awmat.
Elinke ya koluon pene yine niy iyn kantri Rom.
Peneke ya kuꞌu re soldia yaꞌe tama ke et to alpim yi.
28 Ya kepiyl iyn awuo sawena aij remien iyn o re na koro iyn arla yi awmat soono,
peneke ya keꞌiep yi kawana re niy tarwa watan na kot yare Juda.
29 Ya niawpaij pene aij re na torotna yi ene iyn re terꞌiylna re lo yare antare.
Elinke ya niawpaij pene,
yi lin ko o taako kokelek ektek iyn re arla yi awmat o re arle yi karabus.
30 Tem ya koluon pene re teresmana aij iyn re arla yi awmat,
ya na epesie yi wamana e prem ektek soene.
Ke ya kis aij nokuoteken kawa re niy na torotna yi ono iyn awrama arniaw e ke awrot aij reꞌe.
31 Sopeneke re soldia ono koro moiyl pene niy takwa re watan ono kes re.
Re koro moiyl puiyn iyn korꞌo Pol karwa wa kerꞌep aimol Antipatris.
32 Tawtaw amana ke re soldia elen ono kerlena re soldia na terpe re hos ono korꞌo Pol karwa.
Pene reno soldia elen ono,
karwa enian taw reꞌe soldia na toron.
33 Tem re soldia na terpe re hos ono korꞌo Pol wa kerꞌep aimol Sisaria,
re kerej terew re kerꞌep ono ke Pol ono tawana kawana alapan iyn niy na tekniawtek gavman ono.
34 Tem niy na tekniawtek Gavman ono keniaw terew ono konuiyn,
ke yi tekerna Pol ono pene,
“Ena provins eye pia?”
Ke Pol tekesweyie yi pene,
“Provins yaꞌe Silisia.”
35 Ke niy na tekniawtek Gavman ono tekes yi enian pene,
“Ya awluon aij eye tem pene re niy na keres kurna e ono awrama.”
Ke yi kes re soldia aij nokuon iyn re wa arle Pol awmen olon gavman Herot ko watan,
ke re arniaw ektekna yi.